Karadžić naveo 48 grešaka suda

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić podnio je Mehanizmu za međunarodne tribunale pisanu žalbu na presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici i zločina u BiH.

U podnesku na 238 stranica, Karadžić je naveo 48 'suštinskih i proceduralnih grešaka Sudskog vijeća', koje su, po njemu, dovele do toga da u ožujku ove godine bude proglašen krivim. Karadžić smtra, kako se navodi u podnesku, da je 'pogrešan proces doveo do nefer ishoda'.

"Ukoliko se ne isprave, suđenja s greškom i nefer presude, poput moje, samo će ubrzati bjekstvo država poput Južne Afrike i Rusije od međunarodnog pravnog sustava jer je sustav politiziran i zasnovan na dvojnim standardima. To bi moglo uništiti mogućnost za međunarodnu pravdu", naveo je Karadžić u pisanoj žalbi.

Haški tribunal osudio je u ožujku na 40 godina zatvora Karadžića, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti počinjene nad Muslimanima i Hrvatima tijekom rata u 20 općina, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Oslobođen je krivice za genocid počinjen 1992. godine.

U dijelu žalbe koji se odnosi na genocid u Srebrenici, Karadžić je naveo da 'nikada ozbiljnija osuda nije stajala na labavijim nogama'. Prema riječima Karadžića, zaključak Sudskog vijeća da je sudjelovao u ubojstvima zarobljenika u Srebrenici na osnovu nejasnog presretnunog razgovora je 'neisguran, neosnovan i netočan'.

Karadžić je uložio žalbu i na dio presude kojim je proglašen krivim za terorziranje građana Sarajeva. U pisanoj žalbi je naveo da Prvostupanjsko vijeće nije cijenilo njegove naredbe da se vodi računa o civilima, kao i da je ignoriran izvještaj Ujedinjanih Nacija (UN-a) o granatiranju pijace Markale.

U dijelu presude kojim je proglašen krivim za zločine na području 20 općina u BiH, Karadžić se žalio da su njegove izjave o 'političkoj autonomiji' pogrešno protumačene kako bi se izvukao zaključak o etničkom čišćenju, te dodao da je teorija udruženog zločinačkog poduhvata pogrešno primjenjena, prenosi BIRN.

Uz navode o dokazima, Karadžić se žalio i na sam postupak, navodeći 26 osnova zbog kojih su, kako tvrdi, narušena njegova prava. Među njima su kršenje obaveza Haških tužitelja da mu dostave sve dokaze, kao i odluka Vijeća da mu ne dozvoli da sam sebi postavlja pitanja ukoliko bi svjedočio u svoju korist.

Karadžić je naveo i da su njegova prava narušena obzirom da Vijeće nije naložilo Ratku Mladiću da odgovara na pitanja kada je pozvan kao svjedok. Mladiću se sudi za iste zločine kao Karadžiću, a trenutno je u tijeku iznošenje završnih riječi Haškog tužiteljstva.

Haško tužiteljstvo je također uložilo žalbu na Karadžićevu presudu, zatraživši da bude proglašen krivim za genocid počinjen 1992. godine.

Karadžić i Haški tužitelji će do kraja veljače uložiti odgovore na žalbe suprotne strane. Usmeno izlaganje žalbi bi se treblo držati u proljeće 2018. godine, a konačna presuda se očekuje godinu dana kasnije.