Kaplan, unatoč napadima, ne može biti povučen iz utrke za Stolac

''Ponovni izbori provode se na temelju istih kandidacijskih lista i istih izvadaka iz Središnjeg biračkog popisa koji su korišteni na poništenim izborima i provode se na dan koji odredi Središnje izborno povjerenstvo BiH, a najkasnije 14 dana od dana pravomoćnosti odluke Središnjega izbornog povjerenstva BiH o poništenju izbora'', stoji u članu 14. izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Tako će Salmir Kaplan, kandidat za načelnika Stoca uime Inicijative za Stolac, koju čine SDA, SDP, SBB i nekoliko nevladinih organizacija, unatoč tome što je u policijskom izvješću službeno evidentiran kao jedan od izgrednika tijekom izbornog procesa u Stocu, ostati u utrci za načelnika.

Kako smo doznali u Središnjem izbornom povjerenstvu, kandidat na izborima, nakon što se našao na ovjerenoj listi ne može biti s nje povučen.

Izborni zakon nalaže samo da se, ako postoji pravosnažna odluka nekog suda na zatvorsku kaznu od šest mjeseci ili više, kandidatu oduzima mandat, ali Izbornom povjerenstvu ni eventualna krivična prijava ne znači ništa.

Podsjećamo, nakon sastanka o Stocu u Središnjem izbornom povjerenstvu, objavljeno je kako će u Stocu doći do ponovnih izbora, a u međuvremenu razmjenjuju se optužbe za prekid izbornog procesa u ovoj općini.

Dok Ivan Perić, predsjednik Općinskog izbornog povjerenstva Stolac optužuje Kaplana kako ga je htio ubiti, Inicijativa za stolac navodi kako su za sve kriva izborna povjerenstva, Perić i policija ne ograđujući se od fizičkog napada na članove povjerenstva.

Kaplan, koji je dao izjavu policiji, je u jednom medijskom istupu rekao da se branio, no u službenom izvješću MUP-a HNŽ-a navodi se kako je Kaplan, s još jednom osobom, napao Perića u bivšoj zgradi Općinskog suda, a potom i člana biračkog odbora Maria Raguža na biračkom mjestu Podgrad II.

Dok se s jedne strane u medijima ''Stolački slučaj'' spominje tek kao izgred, s druge strane se govori o napadu na državu. Jer, Perić i Raguž su predstavnici države tijekom izbornog procesa, a samo za uništavanje izbornih dokumenata tužiteljstvo bi za odgovorne moglo zatražiti kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Inače, Krivični zakon FBiH Član 356. kaže da tko napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti službenu osobu ili osobu koja joj pomaže u vršenju poslova javne sigurnosti ili sigurnosti Federacije ili dužnosti čuvanja javnog reda, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

''U zakonu je navedeno da ako je kaznenim dijelom ovog člana službena osoba ili osoba koja joj pomaže lako tjelesno ozlijeđena ili je kazneno djelo iz  učinjeno uz prijetnju upotrebom oružja, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Također, ako je službena osoba ili osoba koja joj pomaže teško tjelesno ozlijeđena, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. Jedino ako je učinitelj kaznenog djela bio izazvan protuzakonitim ili grubim postupanjem službene osobe ili osobe koja joj pomaže, može se osloboditi kazne'', stoji u Krivičnom zakonu FBiH.