Kako vlast pumpa novac u medije?

Institucije vlasti na svim razinama u BiH godišnje troše oko 30 milijuna KM na medije. Na objavljivanje oglasa, javnih poziva i tendera godišnje se troši oko 1,5 milijun KM, dok se na angažiranje medija koji bi pratili rad općinskih organa vlasti ili pravili kronike aktualnosti, te na druge vrste promocija, troši više od pet milijuna maraka godišnje, pokazalo je istraživanje Centra za razvoj medija i analize.

Kako prenosi portal Mediacentra, tri četvrtine ukupnih sredstava koje institucije troše na medije usmjereno je na javne medije, gdje spadaju i dvije entitetske novinske agencije, FENA i SRNA, i radio-televizije, FTV i RTRS.

Županije i općine u Federaciji BiH troše 80% sredstava namijenjenih za medije na izzravno financiranje lokalnih javnih medija, a općinske vlasti u Republici Srpskoj troše oko 60% tih sredstva na lokalne javne medije. Ostatak novca se ulaže u različite ugovore o promociji i oglašavanju.

Većina lokalnih javnih TV postaja u BiH koje se financiraju iz proračuna posluje s gubitkom, ali to ne umanjuje izdvajanja iz proračuna. U pojedinim slučajevima se ta davanja i povećavaju. Sredstva koja lokalni javni mediji dobijaju iz proračuna su bespovratna sredstva, a organi vlasti u većini slučajeva nemaju prihod od rada tih javnih poduzeća. Pojedini javni mediji se financiraju iz više proračuna na osnovu osnivačkih ugovora, a pojedini privatni mediji se financiraju iz proračuna općina po osnovu osnivačkog udjela općina u tim medijima.

Lokalne vlasti u Federaciji BiH

U deset županija i 80 općina i gradova u Federaciji BiH je u 2013. godini potrošeno gotovo 16 milijuna KM na medije, a sljedeće godine se taj iznos povećao za 300.000 maraka.

U FBiH djeluje 47 javnih medija, od kojih je pet županijskih, a ostali se financiraju iz proračuna općina i gradova. Samo za rad devet lokalnih javnih televizijskih postaja koje djeluju na području FBiH potrošeno je ukupno 12,4 milijuna KM, odnosno 78 posto u 2013. godini i 12,9 milijuna KM ili 80% sredstava utrošenih na medije.

Županijska razina

Najviša izdvajanja za rad javnog medija ima Kanton Sarajevo, koji svake godine izdvaja oko 3,5 milijuna maraka za TV Sarajevo. Slijede Tuzlanski kanton koji je na RTVTK trošio oko 1,5 milijun, Unsko-sanski kanton, Bosansko-podrinjski kanton, pa Hercegovačko-neretvanska županija.

Sredstva koja županije kao osnivači izdvajaju za javne medije se dodjeljuju kao grantovi, odnosno bespovratna sredstva i to su najveći izvor prihoda javnih medija.

Na primjer, TVSA je u 2012. godini imala ukupan prihod od oko 4,7 milijuna KM. Samo oko 16 posto tog iznosa je bio prihod od marketinga. Vlada Kantona Sarajevo je iz proračuna za 2013. godinu izdvojila 340.000 KM za kupovinu programa za TVSA i 50.000 KM za kupovinu opreme. Sljedeće godine TVSA je iz proračuna, pored redovnog financiranja, dobila dodatnih 50.000 KM za kupovinu opreme. I pored tih izdvajanja iz županijskog proračuna, Televizija Sarajevo od sarajevskih općina i Grada Sarajevo naplaćuje usluge snimanja i emitiranja sjednica i objavljivanja kronika aktualnosti na osnovu čega je 2013. godine naplatila oko 140.000 KM, a 2014. godine oko 115.000 KM.

Radio Herceg-Bosne iz Mostara financiraju, pored Hercegovačko-neretvanske županije, i općine koje su suosnivači tog medija: Dobretići, Grude, Kiseljak, Kreševo, Kupres, Livno, Ljubuški, Neum, Posušje, Ravno, Stolac, Tomislavgrad, Čapljina, Čitluk i Široki Brijeg. Pritom, većina općina koje izdvajaju sredstva za Radio Herceg-Bosna imaju i lokalne medije na koje troše proračunska sredstva. Na primjer Općina Tomislavgrad je za lokalni Radio Tomislav u 2013. i 2014. godini izdvajala po oko 110.000 KM, a Općina Čapljina za Radio Čapljina u 2013. godini skoro 200.000 KM.

Općinska razina u Federaciji BiH - više novca pred izbore

Na razini općina i gradova u Federaciji BiH djeluje 42 lokalna javna medija. Za rad tih TV i radio postaja u 2013. godini je potrošeno ukupno 5,7 milijuna maraka, a u 2014. godini su izdaci uvećani na gotovo 6 milijuna – približno jednako uvećanju ukupnih troškova za medije na razini Federacije BiH u toj, izbornoj, godini.

Izdvajanja općina za medije nisu posve transparentna. Tako pored toga što je Općina Livno izdvajala novac za Radio Herceg-Bosne i Radio Livno, izdvojila je i 13.000 maraka 2013. godine i 12.000 maraka 2014. godine u svrhu potpore medijima, dok u proračunu Općine nije navedeno tko su korisnici tih sredstava.

U 2013. i 2014. godini, Grad Zenica je na RTV Zenica potrošio oko 840.000 maraka. Grad Tuzla je u te dvije godine na lokalnu RTV 7 potrošio oko 733.000, a Grad Bihać je na Radio Bihać u te dvije godine potrošio oko 737.000 maraka.

Najmanje sredstava izdvajaju Busovača, Olovo, Posušje, Velika Kladuša i Široki Brijeg koji za lokalne medije izdvajaju između 20 i 40 tisuća maraka godišnje.

Lokalna uprava u Republici Srpskoj

Općine u Republici Srpskoj su u 2013. godini potrošile najmanje 6,3 milijuna KM, a 2014. godine oko 5,9 milijuna KM. Od toga je za rad 23 lokalna javna medija (dvije TV postaje, 20 radio postaja i jedno javno izdavačko poduzeće) utrošeno oko 60% javnih sredstava za medije – po 3,8 milijuna godišnje.

U izvještajima o izvršenju proračuna, samo Grad Trebinje navodi prihode od Radija Trebinje, i to u visini od oko 160 tisuća KM, dok su ostali mediji korisnici bespovratnih sredstava.

Na primjer, za Javno izdavačko poduzeće Semberija i Majevica iz Bijeljine izdvojeno je oko 50% sredstava koje je Grad iz proračuna dodijelio medijima. Pregovaračkim postupkom bez objavljivanja obavještenja o nabavci, Grad je dodijelio ugovor RTV BN ukupne vrijednosti 146.000 KM za medijsko praćenje i oglašavanje i medijsku prezentaciju i promociju Grada Bijeljina tijekom 2013. godine.

Sredstva iz proračuna su dodijeljena i Alternativnoj televiziji iz Banja Luke (28.526 KM) i PAN radiju (5.803 KM). Obavještenja o dodjeli ugovora ATV i PAN Radiju nisu objavljeni u Službenom listu BiH. U 2014. godini, Grad Bijeljina je na TV postaje utrošila 152.000 maraka.

RTV BN je ugovor potpisala i sa Gradom Doboj “za medijsko praćenje značajnih aktivnosti na području grada Doboja u 2013. i 2014.” u visini od oko 110.000 KM. RTV BN je po osnovu ugovora dobila sredstva od općina Bratunac, Derventa, Lopare, Pale, Ugljevik i Vlasenica.

Općina Derventa je za potrebe medijskog predstavljanja u emisiji uživo “Nedeljno popodne” na TVBN 2013. godine utrošila oko 17.000 KM i jedina je od općina koje su sklopile u ugovor s TVBN u kojoj na vlasti nije Srpska demokratska stranka.

RTV Istočno Sarajevo je zabilježila veliki pad u prilivu proračunskh sredstava – sa 216.000 KM koliko su dobili iz proračuna Grada Istočno Sarajevo, pali su na 88.425 KM. Grad Istočno Sarajevo je 2014. godine donio Pravilnik o načinu, kriterijima i postupku raspodjele sredstava medijima, po kojem se sredstva dodjeljuju putem javnog poziva. U 2015. godini, korisnici tih sredstava su RTV BN, TV OSM Pale, Alternativna televizija i Radio OSM.

Inače je Vlada Republike Srpske u izbornoj 2014. godini povećala izdvajanja iz proračuna za kampanje Vlade za 1444% (ili skoro tisuću i pol posto). U RS je primijetno financiranje privatnih medija iz proračuna po stranačkoj liniji.