Promjena oznake spola u osobnim dokumentima u BiH na papiru je moguća, ali u praksi često predstavlja dug, složen i iscrpljujući proces.
Iako su zakonski okviri definirani na razini entiteta i Brčko distrikta, brojne nejasnoće i različita tumačenja propisa dovode do situacija u kojima se građani suočavaju s administrativnim preprekama, invazivnim zahtjevima i pravnom nesigurnošću.
Dok je promjena imena ili prezimena relativno jednostavna procedura, pravno priznanje promjene spola i dalje otvara niz pitanja, od medicinske dokumentacije do usklađenosti s međunarodnim standardima ljudskih prava.
Koordinator programa i pravni savjetnik za LGBTI osobe iz Sarajevskog otvorenog centra Amil Brković za Bljesak.info pojasnio je kako u praksi organa koji odlučuju o zahtjevima za promjenu oznake spola i dalje postoje brojni problemi.
Istaknuo je kako zakoni i podzakonski akti još uvijek ne preciziraju koju je točno medicinsku dokumentaciju potrebno priložiti uz zahtjev, što u praksi dovodi do različitih tumačenja i neujednačenog postupanja nadležnih tijela.
"Ovu prazninu organi najčešće popunjavaju shvaćanjem da od osobe traže medicinsku dokumentaciju koja potvrđuje 'potpunu medicinsku prilagodbu spola' točnije nalaze endokrinologa, psihijatra i kirurga. Tek ako osoba uspije dokazati da je prošla 'potpunu medicinsku prilagodbu spola' onda će se udovoljiti zahtjevu a ako ovo ne uspije dokazati zahtjev će odbiti", istaknuo je Amil Brković.
Kada je riječ o pravnoj promjeni oznake spola u osobnim dokumentima, postupak u BiH nije jedinstveno uređen na razini države, nego se regulira entitetskim propisima i propisima Brčko distrikta.
U Federaciji BiH i Republici Srpskoj ovu oblast uređuju zakoni o matičnim knjigama i prateća podzakonska uputstva o njihovom vođenju. U Brčko distriktu BiH pitanje nije izričito detaljno razrađeno posebnim odredbama, ali se u praksi rješava kroz institut naknadne ispravke pogrešaka i drugih promjena podataka u matičnoj knjizi rođenih.
Za razliku od toga, promjena osobnog imena ili prezimena formalno je dostupna svakom građaninu BiH na osobni zahtjev, u skladu sa zakonima o osobnom imenu u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH. Upravo ta razlika u normativnoj jasnoći i praksi pokazuje koliko su dva postupka administrativno i pravno različito postavljena.
Govoreći o spornim praksama u postupcima promjene oznake spola, Brković je posebno istaknuo problem zahtjeva za dostavljanjem kirurške dokumentacije.
"S aspekta ljudskih prava, najproblematičnije je kada nadležni organi traže nalaze kirurga o obavljenoj kirurškoj prilagodbi spola. Takvo postupanje, prema stajalištu Europskog suda za ljudska prava, predstavlja ozbiljno kršenje prava na privatni život", pojasnio je Brković.
Europska komisija protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe (ECRI) pozvala je vlasti u BiH da osiguraju brzu, transparentnu i lako dostupnu proceduru pravnog priznanja roda, temeljenu na jasnim i predvidivim pravilima, koja bi omogućila promjenu imena i oznake spola u službenim dokumentima.
Sličnu preporuku uputila je i Europska komisija na sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH 2020. godine, naglasivši potrebu pojednostavljenja postupka zakonske promjene spola za transrodne osobe.
Brković je istaknuo kako je iz perspektive osobe koja podnosi zahtjev cijeli postupak iznimno stresan, ponajprije zbog obveze pribavljanja medicinske dokumentacije koja je, kako navodi, često invazivna i financijski zahtjevna.
"Pravnoj promjeni oznake spola u osobnom dokumentu prethodi medicinska prilagodba spola, koja u BiH nije sustavno osigurana kroz zdravstveni sustav, izuzev endokrinološke i psihijatrijske prakse. Osoba koja želi obaviti kiruršku prilagodbu spola mora to učiniti o vlastitom trošku u inozemstvu, što je iznimno skupo.
Države iz okruženja su fleksibilnije, primjerice, Crna Gora ne obavlja takve zahvate unutar svojih granica, ali iz proračuna refundira troškove odlaska u inozemstvo, najčešće u Srbiju, radi obavljanja operacije", pojasnio je Brković.
Upozorio je i na dodatni problem koji pogađa osobe koje ne žele ili ne mogu proći kiruršku prilagodbu spola, a ipak žele uskladiti svoje dokumente s rodnim identitetom.
"Postoje mnoge osobe koje iz osobnih, financijskih ili zdravstvenih razloga ne žele ili ne mogu pristupiti kirurškoj operaciji prilagodbe spola, ali žele promijeniti oznaku spola u dokumentima. Te osobe trenutno se nalaze u pravnom vakuumu, a njihovi zahtjevi najčešće bivaju odbijeni. Takva praksa nije u skladu s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U konačnici, postupak promjene oznake spola u BiH nije brz, transparentan ni lako dostupan, kako to zahtijeva Europski sud za ljudska prava", naglasio je Brković.
Osoba koja želi promijeniti oznaku spola u osobnom dokumentu zahtjev podnosi nadležnom tijelu prema mjestu prebivališta.
U Federaciji BiH to je ministarstvo unutarnjih poslova, u Republici Srpskoj općina ili grad, najčešće odjel za opću upravu, dok se u Brčko distriktu zahtjev podnosi Odjelu za javni registar, odnosno Pododijelu za osobne dokumente Vlade Brčko distrikta BiH.
Uz zahtjev za promjenu oznake spola moguće je istodobno podnijeti i zahtjev za promjenu imena ili prezimena, ako to ranije nije učinjeno u zasebnom postupku.
Za promjenu oznake spola potrebno je priložiti izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu, medicinsku dokumentaciju kojom se potvrđuje promjena spola, osobnu iskaznicu te uvjerenje o prebivalištu.
Postupak promjene imena ili prezimena administrativno je opsežniji kada je riječ o dokumentaciji. Osim izvoda iz matične knjige rođenih i uvjerenja o državljanstvu, potrebno je dostaviti i izvatke iz matičnih knjiga u kojima je upisana činjenica čija se promjena traži, presliku osobne iskaznice, uvjerenje o prebivalištu, potvrdu nadležnog suda da se protiv podnositelja ne vodi kazneni postupak te potvrdu poreznog tijela da nema neizmirenih poreznih i carinskih obveza.
Iako su koraci formalno propisani, praksa pokazuje da je postupak promjene oznake spola znatno složeniji i zahtjevniji od promjene imena ili prezimena, što dodatno opterećuje osobe koje pokreću ovaj proces.
