Kako ministar sigurnosti produbljuje stigmu prema bh. djeci u sirijskim kampovima

Izjava ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenada Nešića da neće dozvoliti povratak djece iz Sirije dok se ne ustanovi da nisu prijetnja po sigurnost, kao i da ne zna čime su ''zadojena'', produbit će stigmu i otežati njihov povratak, upozoravaju stručnjaci i obitelji.

Alema Dolamić, čija se sestra s troje djece šestu godinu nalazi u jednom od sirijskih kampova, osjeća strah da će Nešić osobnim stavovima i izjavama o povratku djece i žena iz Sirije ugroziti njihovo vraćanje i sprovedbu plana povratka.

''Možete li samo zamisliti kako ovo utječe na nas'', kaže ona.

Plan povratka desetina djece i njihovih majki, bivših stanovnika takozvane Islamske države, koji je ranije napravljen, ulio je nadu obiteljima, kaže Dolamić.

Osobni stavovi

''Sve su se institucije tada složile da prihvataju, a on sad ovako priča i sve to baca pod noge'', kaže Dolamić i dodaje da se nada da ministar pojedinačno ne može osobnim stavovima mijenjati odluke koje će utjecati na živote obitelji i djece.

Vijeće ministara je u kolovozu prošle godine usvojilo plan i program za povratak državljana Bosne i Hercegovine iz Sirije i Iraka. Njime se uređuju pitanja sigurnog, humanog i kontroliranog povratka državljana BiH, uz sigurnosne provjere, utvrđivanje identiteta i državljanstva osoba obuhvaćenih repatrijacijom, te pružanje diplomatsko-konzularne, pravne i humanitarne pomoći.

Međunarodne humanitarne organizacije već godinama upozoravaju da se djeca zarobljena u kampovima u Siriji nakon pada terorističke organizacije ISIL suočavaju s teškim uvjetima života te su pozvale zemlje iz kojih dolaze da organiziraju njihov povratak.

Pitanje sigurnosti povratnika nije upitno i planom je već predviđena njihova provjera kroz cijeli set procesa koje vrše službenici zaduženi za nacionalnu sigurnost BiH, objašnjava Sandi Dizdarević, sručnjak za sigurnost. Dok smatra kako je rječnik Nešića ministrova odgovornost, on kaže kako je sama izjava problematična i da ostavlja posljedice u odnosu na djecu u kampovima.

''Niti imamo zakonsku mogućnost da stigmatiziramo i lijepimo etikete'', kaže Dizdarević.

''Neće dozvoliti povratak''

Nešić je u srijedu, 7. lipnja, tijekom sastanka s Oliverom Spasovskim, ministrom unutarnjih poslova Republike Sjeverne Makedonije, izjavio da je njegov prioritet sigurnost ''naše djece'' i da, kao ministar sigurnosti, neće dozvoliti povratak.

''Kada to kažem, mislim na djecu koja žive i koja su rođena u BiH. Ja ne znam čime su zadojena djeca koja su danas u Siriji i ne znam da li će biti sigurnosna prijetnja po bezbjednost BiH, i neću ni kao otac, ni kao ministar sigurnosti, bez obzira na pritiske bilo čije u BiH, da se vrati bilo tko, tko može predstavljati prijetnju po sigurnost naše djece ili moje djece'', kazao je Nešić.

On je rekao da može uvesti i dodatnu provjeru.

''Ta djeca u Siriji, dok ne prođu sve provjere koje su potrebne, a ja ću tražiti i dodatne provjere za sve naše državljane, neće ući u državu dok sam ja ministar'', kazao je on.

Nešić nije odgovarao na pozive i poruke novinara Detektora. Na zahtjev za komentar nisu odgovorili ni iz ureda tri člana Predsjedništva BiH.

Riječi u javnom prostoru imaju posljedice

Javni govor, pa i izvještavanje medija o ranjivim kategorijama, mora biti osjetljivo i usklađeno sa svim načelima i propisima, naglašava sociolog Esad Bajtal. Osobe koje se nalaze u kampovima nisu sve svojom voljom došle u ratno područje, a neki od njih su i rođeni u tim okolnostima, zbog čega nikada ne bi smjelo doći do etiketiranja svih povratnika kao osoba koje su sudjelovale u ratu.

Bajtal smatra da ministar, zbog pozicije koju obavlja, mora opreznije komentiratu naročito ovako osjetljiva pitanja.

''Nešić, kao državni službenik, mora da pazi što govori. Svatko od nas dužan je da vaga svaku svoj riječ, da ne bi nekoga povrijedila, da ne bi nekoga dovela u nezgodan položaj, da bilo šta ne učini drugome nažao. Ovo više zvuči kao privatni jezik, a ne možete govoriti privatnim jezikom na takvoj poziciji na kojoj se on nalazi'', smatra Bajtal.

Građani koji se trenutno nalaze u Siriji i Iraku moraju proći set provjera po sigurnost kako bi prošli procedure povratka, ali tu se ne završava rad s njima, objašnjava Dizdarević.

''Sam sustva radikalizacije je takav fenomen koji ostavlja prevashodno psihološke posljedice na osobu koja je prošla sam proces radikalizacije i u tom segmentu je neophodno adekvatno pristupiti u procesu deradikalizacije tih osoba'', kaže Dizdarević.

Poticanje netrpeljivosti i straha od djece povratnika ne doprinosi sistemskom rješenju i provedbi plana za njihov povratak, dodaje on.

Do sada se jedini organizirani povratak državljana BiH iz Sirije dogodio u prosincu 2019. godine, kada je Tužiteljstvz BiH izručeno više osoba koje su sudjelovale u sukobima na stranim ratištima u Siriji. Tada je iz Ministarstva sigurnosti priopćeno da je stiglo šest žena i dvanaestero djece, a cijeli proces odvijao se uz suradnju nekoliko državnih institucija BiH sa Vladom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Veleposlanstavom SAD-a u BiH.

Desetine osoba očekuju povratak u BiH

Dolamić već godinama čeka povratak sestre i njene djece u BiH. Kaže kako je prije pet godina tema njihovog povratka bila tabu i da je mislila da će se s vremenom stanje promijeniti, ali da zbog izjava bh. dužnosnika postaje još i gore.

''Za ovih pet godina četiri ministra sigurnosti su se promijenila, nije to šala. Svaki put kad se promijeni ministar, normalno, ja tražim prijem da razgovaramo, pričam priču ispočetka vječito jednu te istu. Oni uglavnom gledaju kao da im nije ništa jasno ili im nije stalo, i tako se ponašaju u javnosti'', kaže Dolamić.

Nešićevu izjavu je prvo ocijenila besmislenom, jer je plan povratka već usvojen i smatra da je on iznad izjava ministra, ali kaže kako se plaši posljedica koje takve riječi mogu izazvati u javnosti i da takav odnos može utjecati na promjene odluka.

''Kako će naša populacija u BiH poslije ovakve izjave da reagira i danas-sutra kad se vrate, tolika se stigma stvara, naročito nad tom djecom. Njegova izjava je nama dodatno otežala, usporila, izuo nas je iz cipela. Uzeo nam je nadu da će se nešto uskoro desiti u smislu povratka'', kaže Dolamić.

U sirijskim kampovima i dalje se nalaze desetine državljana BiH, među kojima je najveći broj djece. Ministarstvo sigurnosti vjeruje da je u Siriji, prije prvog organiziranog povratka bivših stanovnika takozvane Islamske države, bilo 45 muškaraca i 55 žena iz BiH.

Odluke donosi Vijeće ministara 

Djeca žive u kampovima sa svojim majkama, u šatorima, u uvjetima koje su međunarodne organizacije ocijenile jako teškim. U posljednjih nekoliko mjeseci više zemalja organizovalo je povratak svojih građana, ali se u kampovima u Siriji i dalje nalaze desetine tisuća djece i žena.

Dizdarević kaže da pitanje povratka ne ovisi isključivo o individualnoj procjeni ministra sigurnosti, niti o njegovim stavovima.

''Odluka se ne donosi na individualnoj bazi, nego zapravo odluke u smislu povratka donosi Vijeće ministara na preporuku ministra sigurnosti, a koji opet crpi podatke od različitih obavještajnih i policijskih agencija. Sama izjava, dakle, ne mislim da je prekid ili opasnost za ljude koji već čekaju tu odluku'', kaže Dizdarević.

Prema usvojenom planu povratka, nakon što dođu u BiH, slijedi program reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije, svim kategorijama državljana BiH trebao bi pomoći raznovrsnim mjerama sigurnosti, ali i mjerama zdravstvene i socijalne zaštite, osiguravanja pristupa obrazovanju, ekonomske podrške i zapošljavanja, pravne pomoći u lokalnoj zajednici i drugim potrebnim mjerama, piše Detektor.