Kako je regija izgledala u 2016.: Godina prijevremenih izbora i EU deblokade

Godina na izmaku, 2016. u cijeloj regiji, odnosno na Zapadnom Balkanu ostat će upamćena kao godina - izbora i to prijevremenih. Prijevremeni izbori i to parlamentarni, u svakoj od država s drugačijim razlogom, dogodili su se u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, te Makedoniji, dok su jedino u Bosni i Hercegovini održani redovni, i to lokalni.

Srbijanski premijer Aleksandar Vučić odlučio se na prijevremene izbore u Srbiji kako bi ispitao povjerenje svojoj vladi nakon odluke Europske komisije o otvaranju prvih poglavlja za članstvo Srbije u Europskoj uniji.

Na prijevremenim parlamentarnim izborima održanim 24.travnja, Srpska napredna stranka (SNS) predsjednika Aleksandra Vučića sa više manjih koalicijskih stranaka osvojila je najviše glasova u Narodnoj skupštini Srbije čime je Vučić dobio mandat za sastav još jedne srbijanske vlade.
Osim u užem dijelu Srbije, nakon dugo vremena SNS je zabilježio i pobjedu te preuzeo vlast u Autonomnoj pokrajini Vojvodina gdje je dugi niz godina na vlasti bila Demokratska stranka Bojana Pajtića.

Nakon krize vlasti u Hrvatskoj, zbog zahlađenih odnosa među koalicijskim partnerima HDZ-a i Nezavisne liste Most raspušten je Sabor Hrvatske i donesena odluka da se ide na prijevremene izbore koji su održani polovicom rujna.

Na izborima je ponovno najviše glasova dobio HDZ, te ponovno dogovorio koaliciju sa ranijim partnerom Nezavisnom listom Most i manjinskim strankama sa kojima je formirana nova hrvatska Vlada.

Premijera Tihomira Oreškovića zamijenio je Andrej Plenković, koji je u međuvremenu postao i predsjednik HDZ-a Hrvatske, inače raniji zastupnik Hrvatske u Europskom parlamentu.

Pobijedila NATO opcija u Crnoj Gori

Najdramatičniji prijevremeni izbori dogodili su se u listopadu u Crnoj Gori. Nakon višemjesečnog bojkotiranja od opozicije rada Skupštine Crne Gore i protesta na ulicama Podgorice predvođene Demokratskim frontom, te nakon napuštanja SDP-a skupštinske većine premijer i predsjednik DPS-a Milo Đukanović odlučio se na izbore.

Svi su prijevremene izbore u Crnoj Gori ocijenili kao borbu za i protiv članstva te države u NATO-u. Na prijevremenim izborima pobijedila je opcija predvođena DPS-om i uz pomoć manjih stranaka formirala novu Vladu. Ocijenjeno je to kao pobjeda opcije koja će osigurati nastavak puta Crne Gore u NATO.

Izbori će ostati zapamćeni po uhićenju više građana Srbije na sam dan izbora, za koje se tvrdilo kako su željeli pomoći opozicijskom DF-u da izvrše prevrat i sruše vlast u Crnoj Gori.
Prijevremeni izbori ostat će zapamćeni i po tome da prvi puta nakon više od dva desetljeća u Crnoj Gori na čelnom poziciji premijera nije ostao Milo Đukanović, političar koji je najduže na vlasti na Balkanu.

Kriza vlasti, odnosno bojkotiranje opozicije predvođene SDSM-om Zorana Zaeva rada Sobranja Makedonije doveli su do političkog dogovora da se održe prijevremeni parlamentarni izbori u Makedoniji.

Došlo je do povlačenja sa premijerske pozicije Nikole Gruevskog, a prijevremeni parlamentarni izbori održani su početkom prosinca.

Na izborima je, iako tijesnom razlikom, pobijedila VMRO-DPMNE Nikole Gruevskog.
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, održani početkom lstopada protekli su u znaku njihovog prekida u Stocu, gdje još uvijek nisu održani ponovljeni. Tako je Stolac uz Mostar postao druga lokalna zajednica bez vlasti.

Godina na izmaku ostat će zabilježena i kao deblokada višegodišnjeg zastoja europskog puta Bosne i Hercegovine.

Nakon dogovora da se provedba Reformske agende stavi u prioritet fokusa vlasti u Bosni i Hercegovini, a ne provedba presude Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić - Finci protiv BiH koja čeka na ispunjenje od kraja 2009. godine, tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović u Bruxellesu je 15. velječe predao aplikaciju BiH za članstvo u EU.

U BiH manje skoro milijun osoba

U rujnu je Europska komisija prihvatila aplikaciju za članstvo BiH u EU, te je na osnovu toga europski komesar za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn početkom prosinca predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću u Sarajevu predao Upitnik Europske komisije sa 3.242 pitanja na koja trebaju odgovoriti vlasti u BiH.

To je preduvjet  da Europska komisija počne fazu razmatranja dodjele kandidacijskog statusa BiH u EU.

Inače, BiH je jedina država na Zapadnom Balkanu, uz Kosovo, koje je dosta kasnije ušlo u pregovore sa EU o članstvu, koja još uvijek nema status kandidata u EU.

U međuvremenu od podnošenja aplikacije za članstvo s početka godine do dostavljanja Upitnika Europske komisije u BiH je dogovoren Mehanizam koordinacije koji je bio višegodišnji kamen spoticanja političkih predstavnika, dogovoren je i potpisan adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) BiH sa EU koji je bio jedan od uvjeta nakon ulaska Hrvatske u EU sredinom 2013. godine.

Objavljeni su i rezultati popisa stanovništva i domaćinstava u BiH, nakon dvije i pol godine čekanja (proveden u prvoj polovici listopada 2013.), te je utvrđeno da u BiH živi 3.531.159 stalnih stanovnika što je za 850.000 manje stanovnika nego na popisu provedenom 1991. godine.
Iako se očekivalo u 2016. godini nije došlo do aktiviranja Akcijskog plana za članstvo (MAP) BiH u NATO.

Uprskos tome što je u BiH, većinom u FBiH uknjiženo više od 20 perspektivnih lokacija vojne imovine na Ministarstvo obrane BiH, to se i dalje osporava u entitetu RS, uprkos presudi Suda BiH u korist države BiH.

To je bio jedan od razloga da se na Summitu NATO-a u Varšavi održanom sredinom godine ne donese odluka o aktiviranju MAP-a za BiH.

Odlazeća godina ostat će upamćena i kao ona u kojoj se u entitetu RS, krajem rujna, održao neustavni referendum o Danu RS-a uprkos odluci Ustavnog suda BiH kojim je donesena privremena mjera, a sve daljnje aktivnosti na provedbi tog događaja naloženo da se obustave.

Hrvatska blokirala Srbiju na putu EU

Srbija je nastavila napredak na europskom putu i to otvaranjem novih poglavlja sa EU o punopravnom članstvu.

No, godina će ostati zapamćena i po tome kako je uprkos susretu srbijanskog premijera Aleksandra Vučića i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović došlo do zahlađenja odnosa na relaciji Srbija-Hrvatska.

Iz Hrvatske su čak zaprijetili blokadom poglavlja iz oblasti pravde i pravosuđa za Srbiju, zbog toga što srbijansko pravosuđe i dalje traga, odnosno ima raspisane potjernice za više stotina hrvatskih građana još iz vremena ratnih sukoba na prostorima bivše Jugoslavije.

Brojni su problemi koji opterečuju i političke odnose u Hrvatskoj. Iako se očekivalo nije riješeno pitanje graničnog spora Hrvatske i Slovenije oko Piranskog zaljeva.

Godina je zapamćena i po oštrim osudama događanja u Hrvatskoj u smislu skretanja politike u desno. Sve je kulminiralo postavljanjem sporne ploče u kompleks nekadašnjeg koncentracijskog logora Jasenovac sa slovom U (ustaški simbol) i natpisom "Za dom spremni".

Svoj napredak ka europskom putu nastavila je i Crna Gora, kao i put ka finaliziranju ratifikacije članstva u NATO savezu. Iako se ove godine očekivalo da će za građane Kosova biti ukinute vize za putovanje u EU to se nije dogodilo. Ukidanje viza za putovanje u EU Europska komisija donijela je samo za građane Ukrajine i Gruzije, ali ne i Kosova.

Nastavljen je dijalog Beograda i Prištine što je rezultiralo da Kosovo dobije svoj kod u sistemu telefonskih brojeva. No, zahvaljujući prvenstveno srbijanskoj diplomatskoj ofanzivi spriječen je prijem Kosova u UNESCO.

Usuglašeno je da u Albaniji bude sjedište Fonda za Zapadni Balkan. Albanija nije iako se očekivalo 2016. godine otpočela pregovore sa EU o punopravnom članstvu. Najavljeno je kako će se to ipak, dogoditi 2017. godine.

Održani su i brojni susreti i summiti, od kojih je među značajnijim bio onaj na nivou predsjednika država Zapadnog Balkana održan u Sarajevu.