Kako je Harald Jaeger plakao pred Berlinskim zidom

Istočnonjemački potpukovnik koji je prije 25 godina naredio otvaranje graničnog prijelaza na Berlinskom zidu, u tišini je plakao dok su tisuće euforičnih istočnih Nijemaca prelazili na Zapad kako bi po prvi put okusili slobodu.

Harald Jaeger rekao je u intervjuu Reutersu da je prije svoje povijesne odluke potrošio sate kako bi dobio upute svojih nadređenih što da radi s 20 tisuća ljudi, okupljenih na njegovu graničnom prijelazu, koji bučno zahtijevaju da ih se pusti preko granice, prenosi Hina.

Kad mu je bilo dosta toga da ga zavlače, ismijavaju i govore da sam riješi problem, Jaeger je naredio da se 46 naoružanih graničara makne u stranu i otvorio prolaz.
Tada se i on odmaknuo i zaplakao - krenule su suze olakšanja što je sve završilo bez nasilja, suze frustracija što su ga nadređeni ostavili na cjedilu i suze očaja što su srušeni ideali u koje je cijeli život vjerovao.

Ključan trenutak završetka Hladnog rata

"Moj svijet se urušavao i osjećao sam kao da su me moja partija i moji zapovjednici ostavili samoga", rekao je Jaeger, sada 71-godišnjak, prisjećajući se te noći. "Bio sam s jedne strane silno razočaran, a s druge sam osjećao veliko olakšanje što je sve završilo mirno. A moglo je biti potpuno drugačije".

Povjesničari ukazuju da je Jaegerova hrabrost na prijelazu u ulici Bornholmer, oko 23.30 sati 9. studenoga 1989. godine, bio ključan trenutak završetka Hladnog rata. Svega nekoliko sati poslije toga bili su otvoreni i drugi granični prijelazi, a deseci tisuća Nijemaca plesali su ispred i na zidu.

"Kada sam se uspio pomiriti s onim što se dogodilo, bio sam sretan za sve one istočnonjemačke građane koji su dobili ono što su željeli", rekao je Jaeger, koji je nakratko bio predmetom istrage istočnonjemačkog tužiteljstva i mogao je biti suočen s optužbom za veleizdaju.

Ranije te večeri, Jaeger je uzeo stanku za objed i gledao na televiziji višeg dužnosnika komunističke partije Guentera Schabowskog na tiskovnoj konferenciji koja će također poslije ući u anale. A Schabowski je, prebirući po papirima ispred sebe, uzbuđen i zbunjen, pogrešno odgovorio na novinarsko pitanje i objavio da istočni Nijemci mogu odmah slobodno putovati na Zapad - mogućnost koja bila zabranjena naraštajima.

"Kada sam na televiziji čuo da to govori pomislio sam 'kakvo potpuno sr..e'. Trebao je znati da će istočni Nijemci odmah krenuti prema izlazima. Ali nas nisu obavijestili. Da ga slučajno nisam gledao, tek ne bih imao pojma što se događa", rekao je Jaeger, prenosi Hina.

'Znao sam da imaju pravo'

Jaeger je tek kasnije shvatio zašto mu zapovjednici, iako ih je zvao sedam, osam puta, nisu znali reći što da radi. "Zato jer se događalo nešto što se nije trebalo dogoditi".

Zid je, po ideji onih koji su ga zamislili, trebao trajati sve dok se Njemačka ne ujedini pod komunističkom vlašću. Tijekom 28 godina koliko je postojao, najmanje je 136 ljudi ubijeno u pokušaju da ga prijeđe. Mnogi drugi spriječeni su prije i završili su u tamnicama.

Zašto je Jaeger odlučio otvoriti prolaz umjesto da oružanom silom rasprši okupljenu masu ljudi, kojoj će se negdje tijekom noći pridružiti i buduća kancelarka ujedinjene Njemačke Angela Merkel?

"Nadao sam se da će sve to nekako završiti mirno", rekao je. "Kad sam vidio gomilu istočnonjemačkih građana ispred sebe, znao sam da imaju pravo. Ali bio sam samo potpukovnik i nisam imao ovlasti. Ali kad nitko odozgo nije htio dati nikakvu zapovijed, bio sam praktički prinuđen poduzeti nešto".

Jaeger, koji danas živi od skromne mirovine u gradiću sjeverno od Berlina, kazao je i da je 46 graničara pod njegovim zapovjedništvom postajalo sve nervoznije što je svjetina rasla. Strahovalo se da bi moglo doći do nasilja i da bi njihovi pištolji i strojnice mogli pasti u pogrešne ruke.

Glave na panju

"Bojali smo se da bi se mogli dočepati našeg oružja", kaže Jaeger. "Moji su me graničari preklinjali da poduzmemo nešto, ali nisu znali što. Znali su da će njihove 'glave biti na panju' pa su htjeli da donesem odluku".

U 23.30 naredio je graničarima da otvore zid. Reagirali su s takvom nevjericom da im je morao ponoviti. "Nisu se opirali, ali su oklijevali jer su znali da se događa nešto što se ne bi trebalo događati i da je to što se događa nepovratno. Odmah su shvatili", ispričao je Jaeger. "Kasnije, kad je sve završilo u redu, rekli su mi 'Bravo, Haralde'", prenosi Hina.

Jaeger, o čijoj se ulozi u padu zida doznalo mnogo godina poslije, nelagodno prihvaća svoj status slavne osobe. Ali mnogi se pitaju bi li došlo do krvoprolića da je netko drugi bio na dužnosti te večeri.

"I ja se to često pitam", priznaje Jaeger. "Pitam se bi li drugi reagirali drugačije. Ali besmisleno je filozofirati o tome. Što se dogodilo, dogodilo se".

Vodeći njemački političari na čelu s kancelarkom Angelom Merkel, zajedno s građanskim organizacijama i građanima koji pamte to doba bit će u nedjelju na središnjoj proslavi 25. godišnjice pada Berlinskog zida u ulici Bernauer, a grad će ponovno biti podijeljen, ali samo na tri dana, i ovoga puta svjetlom.

Braća Marc i Christopher Bauder osmislila su osam tisuća bijelih, helijem napunjenih balona koji će, osvijetljeni, biti pušteni u zrak uzduž nekadašnje ničije zemlje u dužini od 15 kilometara. Time će pokazati koliko je golema ta barijera bila. I jednako, koliko je golemu podjelu izazvala.

Splasnula očekivanja

Ono što brojni turisti u nedjelju u Berlinu neće osjetiti bit će ushit koji je obuzeo ljude kad je 28 godina star zid napokon pao. Od te 1989. nade i očekivanja od poslijehladnoratovskoga svijeta splasnule su.

Viziju univerzalnog poretka i liberalnih, kapitalističkih i demokratskih država koje žive u miru, kako je to predvidio američki politolog Francis Fukuyama koji je govorio i o "kraju povijesti" poslije pada Zida, zamijenila je stvarnost u kojoj jačaju autoritarne zemlje poput Rusije i Kine, tzv. islamski terorizam postao je važan međunarodni problem, a nekoliko nestabilnih država, među kojima i Sjeverna Koreja, domoglo se nuklearnoga oružja, prenosi Hina.

Kad svijet ovaj vikend bude slavio 25. godišnjicu pada Berlinskoga zida, prisjetit će se kako se urušio Sovjetski Savez, a Sjedinjene Države ostale jedina svjetska sila. Njemačka se ujedinila i ponovno zauzela mjesto jedne od vodećih zemalja svijeta, a nastale su i nove srednjoeuropske države.