Kako je BiH odustala od europske nabavke lijekova za koronavirus

Bosna i Hercegovina lijekove koji se koriste za liječenje oboljelih od koronavirusa u odjelima intenzivne njege neće nabavljati putem europskog poziva. Od nabavke se odustalo jer entitetska ministarstva za ovu nabavku, u konačnici, nisu iskazala interes, potvrđeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Europski poziv za nabavku lijekova koji se koriste za liječenje oboljelih od koronavirusa u odjelima intenzivne njege raspisan je prije devet mjeseci, ali Europska unija do danas nije zaprimila bh. listu usuglašenih potreba za nabavku lijekova.

Ministarstva nisu iskazala interes

''BiH nije dio ove nabavke, ali bi se mogla dodati na zahtjev i u skladu sa Sporazumom država sudionica i kompanija ukoliko to i zatraži'', priopćeno je iz Europske unije.

BiH je ranije zakasnila na ovaj poziv, ali je naknadno uvrštena u rezervnu listu za nabavku lijekova koji su u srpnju 2020. godine smatrani učinkovitim u liječenju koronavirusa.

U Ministarstvu civilnih poslova BiH danas kažu da se lijekovi neće nabavljati na ovaj način jer ''entitetska ministarstva nisu iskazala interes, odnosno nisu dostavila konačnu suglasnost''.

Zdravstvene ustanove tako su prinuđene da lijekove koji se koriste za liječenje oboljelih od koronavirusa u odjelima intenzivne njege nabavljaju samostalno, baš kao i građani.

Edhem Midžić, načelnik bolničke ljekarne Kantonalne bolnice ''Dr. Irfan Ljubijankić'' Bihać, smatra da bi nadležna entitetska ministarstva trebala pomoći zdravstvenim ustanovama i nabaviti lijekove.

''Većina zdravstvenih ustanova u oba entiteta opterećena je dugovima. Zdravstvo jako loše stoji financijski. Struka se mora konzultirati. Ona se zaobilazi u širokom luku, a posljedice trpimo svi'', ogorčen je Midžić.

S njim se slaže i Ednan Drljević, šef Infektivnog odjeljenja Opće bolnice ''Prim. dr. Abdulah Nakaš'' Sarajevo.

''Sramotno je da Ministarstvo civilnih poslova BiH nije nabavilo potrebne lijekove. Na jednoj od prošlogodišnjih sjednica Vlade Federacije BiH, ova tema stavljena je na dnevni red, ali je iz nerazumljivih razloga s njega i skinuta. Zaista nastojimo da svi pacijenti koji imaju indikaciju za primjenu jednog od lijekova koji se koriste u borbi protiv koronavirusa isti i dobiju'', naglašava Drljević.

I Sveučilišna klinička bolnica (SKB) Mostar samostalno nabavlja lijekove: remdesivir, hidroksiklorokin, interferon beta-1a, interferon beta-1b, lopinovir i ritonavir, a za potrebe liječenja pacijenata zaraženih COVID-19 virusom. Lijek tocilizumab kažu da do sada nisu koristili jer je riječ o eksperimentalnom lijeku, za koji objašnjavaju da još nije dokazana opravdanost primjene u liječenju koronavirusa.

(Ne)opravdanost odustajanja od nabavke

U Federalnom ministarstvu zdravstva kao opravdanje za nenabavljanje lijekova namijenjenih za tretman oboljelih od COVID-19 infekcije putem Zajedničkog sporazuma Europske unije o javnim nabavkama medicinskih protumjera (JPA) navode nedostatak financijskih sredstava.

''S obzirom na to da Federalno ministarstvo zdravstva nije imalo osigurana financijska sredstva za nabavku lijekova, a imajući u vidu činjenicu da su tražena sredstva uveliko prevazilazila iznos raspoloživih sredstava iz tekuće rezerve budžeta Federacije BiH, tada nismo dobili suglasnost Vlade Federacije BiH za nabavku remdesivira'', obrazlažu iz Federalnog ministarstva zdravstva.

Istovremeno preciziraju da svaka federalna zdravstvena ustanova može vršiti nabavku potrebnih lijekova, ističući da ''interferon beta-1a i tocilizumab imaju dozvolu za stavljanje u promet u Bosni i Hercegovini koju je izdala Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, te je njihov uvoz i promet slobodan''.

''Za sve ostale potrebne lijekove postoji zakonska mogućnost za uvoz putem interventnog uvoza, a na zahtjev zdravstvene ustanove. U 2020. godini, iz proračuna Federacije BiH izdvojena su sredstva za županije i općine za podršku aktivnostima u svim oblastima koje je ugrozila pandemija, što je svakako podrazumijevalo i pomoć zdravstvenim ustanovama, a o čemu su odlučivale županije'', zaključuju iz Federalnog ministarstva zdravstva.

Sead Šadić, šef Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge u Vladi Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, uz napomenu da je odnedavno na ovoj funkciji, nije siguran da li je Ministarstvo civilnih poslova BiH tražilo od Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge da se izjasni o europskoj nabavaci lijekova za liječenje pacijenata zaraženih koronavirusom, ali da se Odjeljenje dva puta izjašnjavalo prema upitima Ministarstva civilnih poslova BiH.

''Imamo dva izjašnjenja prema Ministarstvu civilnih poslova BiH a nakon konzultacija s našim zdravstvenim ustanovama. Nismo zainteresirani za nabavku lijekova RoActemra i interferon beta-1a jer na prostoru Brčko distrikta Bosne i Hercegovine nema ustanova tercijarne razine zdravstvene zaštite. Drugi nam lijekovi, koliko je meni poznato, nisu nuđeni, odnosno Odjeljenje se nije izjašnjavalo'', govori Šadić.

Pročitajte još

Lijekovi protiv Covida-19 u BiH skupi i teško dostupni

Prema njegovim riječima, vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i Republike Srpske potpisale su ugovor sa Ministarstvom civilnih poslova BiH za nabavku remdisivira, ali se od realizacije nabavke odustalo jer Svjetska zdravstvena organizacija ne preporučuje njegovu upotrebu.

''Pare smo bili osigurali u sredstvima rezerve prošle godine, ali ih sada više nemamo'', izjavljuje Šadić.

U Ministarstvu civilnih poslova BiH tvrde da su u stalnoj komunikaciji s nadležnim entitetskim ministarstvima i Odjeljenjom za zdravstvo i ostale usluge u Vladi Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

BiH zakasnila zbog administracije

''Sve potrebe koje budu iskazane, bit će realizirane. Naš prioritet nikada nisu bile donacije. Naprotiv, uz duboku zahvalnost svima koji su Bosni i Hercegovini pomogli tijekom pandemije, smatramo da svaka od institucija, na svim razinama vlasti, treba da radi svoj posao u interesu građana'', poručuju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske kratko su rekli da ovo ministarstvo ''ne vrši nabavku lijekova za potrebe zdravstvenih ustanova''.

Europskoj nabavci prethodila je najava Ministarstva civilnih poslova BiH da će se ''lijekovi pojaviti u BiH onog trenutka kada sve procedure budu okončane'', a na osnovu Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci medicinskih protumjera (JPA).

BIRN BiH je u vrijeme objavljivanja poziva saznao je da je BiH na njega zakasnila zbog tromosti administracije. Ministarstvo civilnih poslova BiH tada je otkrilo kako im Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije na vrijeme poslalo upit za dostavu usuglašene liste lijekova pa ''nadležne zdravstvene institucije entiteta i Brčko distrikta BiH nisu mogle blagovremeno odgovoriti na dostavljeni zahtjev Europske komisije''. U isto vrijeme, Ministarstvo vanjskih poslova BiH navelo je da se BiH, kao i sve druge države, može uključiti u nabavku iz rezerve navedenog europskog poziva.

U vrijeme raspisivanja europske nabavke lijekova koji se koriste za liječenje koronavirusa u odjelima intenzivne njege, BiH je iskazala potrebe za remdesivirom, hidroksiklorokinom, kaletrom, interferonom beta-1a, interferonom beta-1b, actemrom (tocilizumab).

BIRN BiH je ranije pisao kako su građani BiH bili primorani sami kupovati lijek tocilizumab prilikom bolničkog liječenja. Neke od županija su u posljednjih nekoliko tjedana odobrili refundiranje ovih troškova, ali se bolnice i dalje suočavaju sa manjkom nabavki ovih lijekova za svoje pacijente.