Kako i kada su se koristile Bonske ovlasti?

Vijeće za provođenje mira u decembru 1997. godine omogućilo je visokim predstavnicima u Bosni i Hercegovini da smijene sa dužnosti javne dužnosnike koji krše zakonski preuzete obveze i Daytonski mirovni sporazum, te da, kada to smatraju neophodnim, nametnu ključne zakone, ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela Bosne i Hercegovine.

Najviše je Bonske ovlasti upotrebljavao Britanac Paddy Ashdown, koji je tijekom svog mandata od 2002. do 2006. godine nametnuo čak 430 odluka. Ashdown je smijenio 59 dužnosnika u RS-u, među njima i Dragana Kalinića - predsjednika Narodne skupštine RS i do tada prvog čovjeka SDS-a, Zorana Đerića - ministra unutarnjih poslova RS-a, zastupnike SDS-a u Narodnoj skupštini RS-a i znatan broj načelnika općina, posebno onih u kojima je izražen utjecaj ove stranke - Bijeljina, Pale, Istočno Sarajevo, Han-Pijesak, Sokolac, Modriča.

Na listi trajno smijenjenih našlo se 12 osoba, dok su ostali smijenjeni uvjetno, do uhićenja Radovana Karadžića. 2003. visoki predstavnik smijenio je i tadašnjeg direktora Elektroprivrede BiH Edhema Bičakčića, a zbog zloupotrebe položaja i korupcije. 2005. Ashdown je s dužnosti člana Predsjedništva BiH smijenio Dragana Čovića zbog podizanja optužnice na Sudu BiH, a koja ga je teretila za zloupotrebu položaja i sudjelovanje u sumnjivim poslovima firme "Lijanovići".

Carlos Westendorp nametnuo je 80 odluka. On je 1999. godine smijenio predsjednika RS-a Nikolu Poplašena zbog odbijanja da imenuje Milorada Dodika mandatarom za sastav Vlade. Početkom 1998. godine iznio je nekoliko prijedloga za izgled zastave BiH. Nakon što zastupnici Parlamentarne skupštine nisu uspjeli skupiti potrebnu većinu za usvajanje bilo kojeg prijedloga, Westendorp je 3. veljače iste godine proglasio sadašnju zastavu Bosne i Hercegovine. Nametnuo je i izgled konvertibilne marke zajedno s tadašnjim guvernerom Centralne banke BiH.

Austrijski diplomat Wolfgang Petritsch za Bonskim ovlastima posegnuo je 242 puta. Nakon što je spriječen pokušaj uspostave "hrvatske samouprave", 2001. godine, Petritsch je smijenio člana Predsjedništva BiH Antu Jelavića, koji se danas nalazi u susjednoj Hrvatskoj, te niz dužnosnika na federalnom i županijskim razinama.

Christian Schwartz-Schilling će sigurno ostati upamćen kao neko tko je nametnuo Zakon kojim se osniva Memorijalni centar Srebrenica-Potočari spomen-obilježje i mezarje. Schwartz-Schilling je za Bonskim ovlastima posegnuo 66 puta. Pomilovao je 60 dužnosnika koje su njegovi prethodnici smijenili zbog opstrukcija provođenja Daytonskog sporazuma. Nije upamćen po smjenama, ali prije nekoliko godina je izjavio da je planirao smijeniti Milorada Dodika, koji je tada bio premijer RS-a. Schwartz-Schilling je podnio ostavku jer su ga neki političari i mediji optuživali da je neodlučan.

Miroslav Lajčak je najmanje koristio Bonske ovlasti. U svom mandatu smijenio je direktora Policije RS-a Dragomira Andana i zaposlenika Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Predraga Ćeranića.

Carl Bild, prvi visoki predstavnik Ujedinjenih naroda i specijalni predstavnik EU-a za Bosnu i Hercegovinu, kako je glasio puni naziv, nije imao mogućnost koristiti Bonska ovlasti.

Valentin Inzko je visoki predstavnik u BiH čiji je mandat trajao najduže - od ožujka 2009. godine. Bonske ovlasti upotrijebio je 50 puta, uglavnom za simbolične stvari. Iako nije često posezao za njima, Inzko će najviše ostati upamćen jer je nametnuo Zakon o zabrani negiranja genocida. Svi koji ga budu negirali bit će kažnjeni zatvorskom kaznom od 3 mjeseca do 5 godina, prenosi federalna.