Kada suci mogu pred Dodika, a ne pred državne parlamentarce?

Pismo predsjednika Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) Milana Tegeltije, krajem protekle sedmice rukovodiocima pravosudnih institucija kojim od suca i tužitelja traži da ne surađuju s istražnim povjerenstvom Državnog parlamenta, kod članova pravosudne zajednice sa kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) izazvalo je brojne reakcije i osude.

Neki od njih smatraju da Tegeltija ima dvostruke kriterije jer inzistira da članovi pravosudne zajednice ne sudjeluju u radu službenog povjerenstva Parlamenta BiH, dok se on ranije odazvao neformalnom sastanku kojeg je ogranizirao Milorad Dodik.

Američko veleposlanstvo u Sarajevu reagovalo je nakon pisma i brojnih Tegeltijinih tweetova na svom Twitter nalogu, navodeći da je “instrukcija pravosudnim službenicima da ne surađuju sa zakonodavnim povjerenstvom radi protiv pravosudne odgovornosti i neovisnosti”.

Neophodna suradnja 

Sudac Suda BiH Brako Perić smatra kako je zaključak VSTV-a od prije godinu dana, na koji se danas poziva Tegeltija, potpuno neshvatljiv, “jer se na ovaj način preporučuje sucima i tužiteljima da ne surađuju s državnom institucijom, koja po Ustavu ima pravo da zna šta se događa u bh. pravosuđu”.

“Potpuno je neshvatljiva ova odluka koja je donesena u lipnju prošle godine, a na osnovu koje je Tegeltija uputio dopise sudovima i tužilaštvima. Da bi vladavina prava bila na snazi, apsolutno je neophodna suradnja zakonodavne, izvršne i sudske vlasti u svakom demokratskom društvu. VSTV nema ovlaštenja da sucima i tužiteljima određuje kako će se ponašati prema bilo kome”, kaže Perić za BIRN BiH.

Tegeltija tvrdi da se ne radi o odluci kojom su utvrđuje nesuradnja s državnom institucijom, navodeći, naprotiv, da se u posljednjem zaključku VSTV jasno poziva na “suradnju na bazi partnerstva i demokratske podjele vlasti”.

“Prema tome, VSTS ne samo da pristaje nego i želi suradnju s Parlamentarnom skupštinom BiH. Ovdje se radi o jednom tijelu Zastupničkog doma, za koje VSTS smatra da izlazi izvan svoje nadležnosti i narušava na taj način koncept demokratske podjele vlasti, upuštajući se u oblast za koju nije nadležan. Prema tome, suradnja apsolutno da u okvirima podjele vlasti, partnerstva i međusobnog uvažavanja”, kazao je Tegeltija za BIRN BiH.

Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec rekao je kako je dobio dopis od VSTV-a, tvrdeći da to nije odluka Milana Tegeltije, već odluka kompletnog VSTV-a, gdje, kako je kazao, nitko od članova nije glasao protiv takve odluke.

“Odluku je donio VSTV još prošle godine, a nedavno je od strane Predsjedništva VSTV-a poslana svim predsjednicima sucima i glavnim tužiteljima. Ja sam shodno svojoj obvezi predsjednika suda, tu obavijest i e-mail poslao svim sucima Suda BiH. Ja nisam u prilici da išta zabranjujem sucima Suda BiH, jer će svako postupiti u skladu sa svojim viđenjem situacije i pravnim shvaćanjima člana 56. Zakona o VSTV-u, u kojem se kao jedan od disciplinskih prekršaja sudaca navodi i ‘nepoštivanje i nepridržavanje odluka VSTV-a’”, rekao je Debevec za BIRN BiH.

Neustavan i nezakonit akt

Na eventualni poziv “Privremena istražno povjerenstvo Parlamenta BiH za utvrđivanje stanja u pravosuđu” će se vrlo rado odazvati Milan Blagojević, suca Okružnog suda u Banjoj Luci, a to bi trebala biti čast i privilegija svakog građanina ove zemlje, kazao je Blagojević za BIRN BiH.

On smatra da je akt na koji se poziva Tegeltija zaključkom VSTV-a od prošle godine “neustavan i nezakonit, i kao takav je samo jedan u nizu akata VSTV-a”, smatra Blagojević.

“Ustav BiH kaže da BiH nastavlja svoje poštovanje na principu vladavine prava. Ustavni princip kočnica i ravnoteže podrazumijeva da zakonodavna vlast, u ovom slučaju Parlamentarna skupština BiH ima pravo da raspravlja o svakom pitanju javnog interesa za BiH, a pravosuđe je svakako u najvećem fokusu”, kazao je Blagojević.

U poslovniku Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i Doma naroda BiH propisano je da se mogu osnivati i ad-hoc povjerenstva koje bi utvrdile negativnosti u pravosuđu, smatra Blagojević.

“Nema nijedne pravne odredbe da se sucima zabrani neka odluka. Nešto što nije predviđeno, ne znači da je zabranjeno. VSTV nije zakonodavac, a zabrana ničim nije propisana, niti Ustavom niti zakonima. Ukoliko dobijem poziv Povjerenstva, čast mi je da se odazovem, jer to nije poziv kriminalnih grupa u kafani, već poziv državnog organa”, kazao je Blagojević.

Pravosuđe ne može biti izvan društva i sustava vlasti, niti se na ovakav način mogu sprovoditi reforme pravosuđa, a Parlament ima pravo da zna kako funkcionira pravosuđe u BiH i to nije nikakav pritisak na rad pravosuđa, smatra sudac Branko Perić.

“Da bi donijeli dobre zakone moraju znati šta je problem pravosuđa, a to Tegeltija ne razumije. Mi danas ne znamo ni tko nam vodi reformu pravosuđa u BiH. Zapravo vodi je Tegeltija nakon što ode na sastanak s Miloradom Dodikom. Ne želi razgovarati s Parlamentom, ali može ići na partijski sastanak Milorada Dodika. To je neshvatljivo”, zaključio je Perić.

Američko veleposlanstvo u BiH, putem društvene mreže Twitter, dala je svoje viđenje zabrane.

“VSTV treba zapamtiti da su kontrole, provjere i međusobni balans između institucija i nivoa vlasti u srcu svakog slobodnog i demokratskog društva. Instrukcija pravosudnim dužnosnicima da ne surađuju sa zakonodavnim povjerenstvom radi protiv pravosudne odgovornosti i neovisnosti”, priopćeno je iz Američkog veleposlanstva. 

Problem sa sobom

Faris Vehabović, sudac Europskog suda za ljudska prava u Strassbourgu, smatra da Parlament ima puno pravo da raspravlja o događanjima u pravosuđu, bez da se upliće u sudske odluke i predmete, jer su u Povjerenstvu koju je oformio Parlament ljudi koji su dobili povjerenje građana na izborima, a javnost ima pravo da zna sve o radu pravosuđa.

“To što nekome ne odgovara da Parlament raspravlja o pravosudnom sustavu, govori o tome da pravosuđe ima problem samo sa sobom. Jer, ako ne prihvaćaju stav javnosti, onda je taj pravosudni sustav zatvoren, odnosno autoritaran”, kazao je Vehabović.

BIRN BiH je ranije pisao da je Privremeno istražno povjerenstvo za utvrđivanje stanja u pravosuđu najavila da će pozvati suce Branka Perića, Milana Blagojevića i Farisa Vehabovića da svjedoče pred članovima povjerenstva.

Ovo povjerenstvo osnovana je 2019. godine, ali je počela s radom tek početkom srpnja ove godine.

Cilj Privremenog istražnog povjerenstva je, kako je prošle godine priopćeno iz Parlamenta, da istraži stanje u pravosudnim institucijama u BiH, s posebnim osvrtom na sposobnost VSTV-a da sudjeluje u procesima neophodnim na putu BiH ka članstvu u Europskoj uniji.