Kada i kako je nastala Republika Srpska

Dan bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska obilježava se 9. siječnja zato što je na taj datum 1992. godine skupština srpskog naroda proglasila republiku srpskog naroda u Bosni i Hercegovini kao nezavisnu cjelinu unutar Bosne i Hercegovine, s ciljem da je pripoji Jugoslaviji, koja se tada već raspadala.

Osnivanje nacionalnih autonomnih oblasti u Bosni i Hercegovini, srpskih i Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, počelo je u rujnu 1991. godine. Međutim, do prvog stvarnog raskola unutar stranaka pobjednica na izborima iz 1090. godine dolazi 15. listopada, nakon sjednice Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine o budućem statusu Bosne i Hercegovine unutar tadašnje Jugoslavije.

"Ovo je put na koji vi hoćete izvesti Bosnu i Hercegovinu, isti je put pakla i stradanja kojim su pošli Slovenija i Hrvatska. Nemojte mislite da nećete Bosnu i Hercegovinu odvesti u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak. Jer, muslimanski narod se ne može obraniti ako bude rata ovdje", kazao je tada bivši predsjednik Srspke demokratske stranke i haški optuženik Radovan Karadžić.

Aktualni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić je do 1991. godine bio član Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Prisjeća se vremena izdvajanja većine srpskih zastupnika i formiranja jednonacionalnog parlamenta u sarajevskom hotelu "Holiday in".

Plavi i žuti listići

"Tu odluku jesu donijeli predstavnici srpskog naroda u institucijama Bosne i Hercegovine i ona jeste definitivno značila nezadovoljstvo odnosom koji je tada vladao u strukturama i odnosom prema srpskom narodu", kaže.

Članovi tadašnjeg Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Biljana Plavšić i Nikola Koljević tražili su međunarodnu arbitražu za, kako su tvrdili, problem preglasavanja Srba. Njihova apelacija Europskoj komisiji je odbijena.

"Odbijen je zahtjev, ali je dodano. Pošto je, ipak, taj zahtjev istaknut, pošto postoji, pošto je tu, ne bi smjeli tek tako preći preko njega, nego ćemo raspisati jedan referendum svih građana. Ne naroda, već građana, pa da oni odluče, pa da imamo i to pokriće što su ova dva člana [Predsjedništva] osporavala taj cijeli proces priznavanja", navodi Ćazim Sadiković koji je 1991. godine bio predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Suprotno europskim preporukama, osnovana je jednonacionalna skupština srpskog naroda. Organiziran je plebiscit na nacionalnom principu - 9. i 10. studenog Srbi su ispunjavali plave listiće uz pitanje: "Jeste li za odluku koju je 24. listopada 1991. donijela skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini po kojoj bi Srbi ostali u zajedničkoj državi Jugoslaviji, koja bi obuhvaćala Srbiju, Crnu Goru, srpsku autonomnu oblast Krajinu, srpsku autonomnu oblast Slavoniju, Baranju i zapadni Srem te sve ostale koji žele ostati u takvoj državi?"

Sa druge strane, nesrbi bi dobili žuti listić i pitanje: "Jeste li za to da Bosna i Hercegovina ostane republika s ravnopravnim statusom u zajedničkoj državi Jugoslaviji, sa svim ostalim republikama koje se takođe izjasne tome u prilog?"

"Izuzimajući unutarbosanske aktere suprotstavljenih stavova, pet predsjednika ustavnih sudova Francuske, Njemačke, Španjolske, Italije i Belgije, pri izučavanju povijesno-pravnog pitanja Jugoslavije, potvrdili su državnost republika kao polaznu točku jugoslovenske federacije, koja se tada raspadala, odnosno vraćala na prvobitno stanje suverenih republika", iz Sarajeva javlja novinar Al Jazeere.

Banditerova komisija

Ivanić navodi kako je Banditerova komisija "velika i široka stvar".

"Ona je najprije počinjala sa pričom da samo republike imaju pravo tražiti nezavisnost, a završilo se na tome da i pokrajine imaju to pravo. Banditerova komisija je mijenjala stavove od slučaja do slučaja", dodaje.

Skupština republike srpskog naroda 9. siječnja 1992. godine donosi "Deklaraciju o proglašenju Srpske Republike", prema kojoj ona ostaje u Jugoslaviji. Sadiković, dugogodišnji član Venecijanske komisije, karakterizira to protupravnim i jednostranim aktom secesije.

"Tu se radi o protupravnom i protuustavnom djelovanju i djelovanju koje je suprotno međunarodnom pravu. To je bila federacija i zna se da federacija nastaje udruživanjem država, i zaista jugoslovenska federacija je bila udruženje država", ističe.

Postupak o ocjeni ustavnosti tih akata pred Ustavnim sudom Republike Bosne i Hercegovine pokrenut je 28. rujna 1992. godine i deklaracija od 9. siječnja, kao i "Ustav Srpske republike Bosne i Hercegovine", također iz veljače iste godine, proglašeni su neustavnim 8. listopada 1992. godine, prenosi Aljezeera.