Kacin: BiH je jedina zemlja koja davi samu sebe i živi u svom autističnom svijetu

Europski parlament izglasao je u četvrtak u Strasbourgu velikom većinom glasova rezoluciju o Bosni i Hercegovini u kojoj traži ustavne i institucionalne promjene u toj zemlji kako bi postala funkcionalnijom i kako bi se osigurala ravnopravnost njezinih konstitutivnih naroda, javlja Hina.

Za rezoluciju je glasalo 468 zastupnika, protiv je bilo 80, a suzdržanih 35.

U prihvaćenom tekstu, koji je pravno neobvezujući, ali predstavlja jasnu političku poruku, kaže se da je ustavna reforma "ključna za transformaciju BiH u efikasnu i u potpunosti funkcionalnu državu" te se traži da se u Federaciji BiH "razmotre konkretni prijedlozi u tom smislu, uključujući spajanje nekih županija i preraspodjelu nadležnosti kako bi se pojednostavila njezina složena institucionalna struktura, osiguralo uravnoteženije predstavništvo svih konstitutivnih naroda i građana, uklonila etnička diskriminacija, a država učinila funkcionalnijom, jeftinijom i odgovornijom prema svojim građanima".

U rezoluciji se pozdravlja dogovor u šest točaka koji su postigli politički čelnici BiH 1. listopada prošle godine u Bruxellesu na jednom od sastanaka posvećenom provedbi presude u slučaju Sejdić-Finci te se osuđuje opstrukcija u provedbi dogovora.

Tada su dogovorena načela prema kojima se rješenje za izbor članova predsjedništva BiH i Doma naroda treba tražiti na načelu nenametanja izborne volje jednog konstitutivnog naroda drugom što je trebalo riješiti problem da Bošnjaci zapravo biraju hrvatskog člana predsjedništva.

''Pozdravlja se dogovor u šest točaka postignut 1. listopada 2013., ali se izražava žaljenje zbog opstrukcije u njegovoj provedbi od strane centralističkih snaga te ističe važnost načela federalizma i legitimnog predstavljanja kako bi se osigurao europski put Bosne i Hercegovine'', kaže se u rezoluciji.

Parlamentarna izvjestiteljica Doris Pack je izrazila nezadovoljstvo potpunim zastojem u BiH, koja umjesto naprijed ide prema natrag. "Da mi je netko nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma rekao da će situacija danas izgledati ovako kako izgleda, ne bih mu vjerovala", rekla je.

''Izgubljeno je puno vremena, to je sramota za bosanskohercegovačke političare jer ljudi u BiH nisu to zaslužili, ali oni su izabrali te političare. Jedina poruka koja im se može uputiti je: paziti koga ćete izabrati, birajte one koji će raditi na onome što vi želite, a to su radno mjesto, vladavina prava, približavanje EU-u itd'', ističe Pack.

Ona dodaje da "nema ništa protiv entiteta, ali oni moraju prihvatiti da nisu države u državi nego dijelovi cjeline i da moraju priznavati središnju vlast".

Zastupnici su odbili amandman stranke Zelenih koji su tražili da se iz teksta briše formulacija o konstitutivnim narodima, jer oni u tome vidi prepreku za očuvanje cjelovitosti zemlje.

Na tekst rezolucije veliki utjecaj su imali hrvatski zastupnici, koji su podnijeli veliki broj amandmana na izvješće Doris Pack.

Tonino Picula (SDP) izjavio je po usvajanju rezolucije da je nakon skoro 20 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog ugovora, kojim je završen rat, jasno da je sustav koji tada uspostavljen "drži za taoca europsku budućnost te zemlje".

Picula je rekao da u BiH "postoji otvoreno hrvatsko pitanje".

''Daytonski sustav nije pomogao Hrvatima u BiH da se osjećaju ravnopravno. O uzrocima te nelagode trebalo bi svakako razgovarati, ali prije svega treba pripaziti da Hrvati sami ne zatvore to pitanje nekim nerazumnim političkim potezima. Mislim da smo na dobrom putu, da je Europa prepoznala taj problem, a mi u Europskom parlamentu činimo što možemo'', kaže Picula.

Nikola Vuljanić iz Hrvatskih laburista kaže da je glavna poruka rezolucije: "Ljudi, dajte se složite i napravite nekakvu državu pa da vam onda možemo pomoći". Dodao je da se tamošnji narodi moraju dogovoriti kakvu vrstu federalnih odnosa žele imati.

Slovenski liberal Jelko Kacin ukazuje na problem političkog vodstva u BiH, koje se ni o čemu ne može dogovoriti. "BiH je jedina zemlja u okruženju koja davi samu sebe i živi u svom autističnom svijetu", kaže Kacin, ističući da se od sadašnjih sedam čelnika glavnih političkih stranaka u BiH ne može očekivati nikakav pomak.