Jedino BiH nije napravila korak u borbi protiv korupcije

U posljednjih pet godina sve zemlje Balkana, osim Bosne i Hercegovine (BiH), postigle su određene napretke kada je u pitanju borba protiv korupcije, a jedino BiH već godinama stoji u mjestu, kaže u razgovoru za Fenu glasnogovornica Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić.

To je vidljivo, podsjeća, ne samo iz istraživanja o percepciji korupcije koje provodi ta nevladina organizacija.

- Dovoljno je pratiti medije iz regije da biste vidjeli da su susjedne zemlje ozbiljnije shvatile, prije svega procesuiranje korupcije i to one na najvišim razinama vlasti, dok BiH do sada nije imala nijedan slučaj gdje je neki visoko pozicionirani dužnosnik završio u zatvoru zbog korupcije, ilustrira Korajlić.

Ona podsjeća da se, po Indeksu percepcije korupcije, na listi od 182 zemlje, BiH nalazi između 91. i 94. mjesta, koje dijeli sa zemljama kao što su Zambija i Trinidad i Tobago.

U usporedbi sa zemljama bivše Jugoslavije, BiH se nalazi iza Slovenije koja je na 35. mjestu, Hrvatske (66. mjesto), Makedonije (69. mjesto), Srbije (86. mjesto), dok je opet jedino UNMIK Kosovo iza BiH, na 112. mjestu.

U Transparency Internationalu upozoravaju da su posljedice korupcije nemjerljive.

- Mi imamo potpuno iskrivljeni način na koji funkcioniraju institucije, način na koji se (zlo)upotrebljavaju državna sredstva, način na koji ljudi dolaze do pozicija, do toga da kompletan sustav, usljed ovakve moralne degeneracije, ustvari funkcionira u interesu šačice pojedinaca, konstatira Korajlić naglašavajući da se to odražava na svakog pojedinca u našoj državi.

- Posljedice korupcije vide se i po tome koliko je 'običnim ljudima' teško doći do posla, koliko je teško doći do osnovnih prava - obrazovanja, zdravstvene njege, i mnogo čega drugog. Suvišno je i govoriti koliko je korupcija unazadila ekonomiju države, uništila ambijent za strane investicije i upropastila već postojeća poduzeća, kroz netransparentnu i neodgovornu privatizaciju i neodgovorno poslovanje javnim poduzećima, ilustrira Korajlić.

Ona kao argument navodi i izvještaj Svjetske banke o "lakoći" poslovanja u BiH, odnosno koliko je procedura neophodno kako bi se započeo posao i otvorila firma u našoj državi, te dobile dozvole za gradnju i poslovanje.

- Ogromna birokracija, koja je na svu tu svoju kompleksnost, još i opterećena koprupcijom će svakog ozbiljnog investitora odvratiti od ulaganja u ovu državu, jer ukoliko mora proći 20-ak prepreka i izvaditi isto toliko dozvola, a da mu pritom na svakom koraku još i traže nešto zauzvrat, taj isti investitor će odustati i svoj novac uložiti u neko perspektivnije tržište, kaže Korajlić.

U Transparency Internationalu smatraju da primjer našeg sjevernog susjeda može biti vrlo slikovit i poučan za BiH.

- Hrvatska je, prije svega, ozbiljno shvatila ulazak u Europsku uniju i uvjete koje mora ispuniti za priključenje. Najbolji način da pokaže tu ozbiljnost bilo je upravo kroz procesuiranje političke korupcije. U BiH, s druge strane, ne možemo govoriti o bilo kakvoj ozbiljnosti u ispunjavanju tih istih uvjeta jer nema stvarne političke volje za borbu protiv korupcije, zapažanje je Korajlić uz konstataciju da se u našim prilikama borba protiv korupcije koristi za unutarstranačke obračune.

- Do sada su se pokretali slučajevi samo onda kada je bilo neophodno ukloniti nekoga s političke scene. S druge strane, ni pravosuđe ne radi svoj posao, usljed političkih pritisaka, kao i zbog izražene samocenzure, gdje jednostavno postoji strah od procesuiranja osjetljivijih slučajeva, posebno ako su u njih umiješani oni koju su u tom trenutku na vlasti, navodi glasnogovornica Transparency Internationala za Fenu i podsjeća na slučajeve istraga o korupciji na najvišim razinama koje se se uvijek završavale prekidima i obustavama istraga.

U Transparencyu zato upiru prstom u najveći problem BiH - neprovođenje zakona.

- Možemo imati najbolji zakonski okvir na svijetu koji neće imati nikakvog efekta jer te iste zakone ne provodimo. BiH, prema brojnim istraživanjima se nalazi među zemljama s najvećim jazom između zakona i njihove provedbe, a u isto vrijeme, sve se radi kako bi se i ovi zakoni koje imamo unazadili i kako bi se legalizirale zlouporabe, kaže Korajlić ističući slučaj s posljednjim inicijativama za izmjene Zakona o sukobu interesa, Zakona o financiranju političkih stranaka i Izbornog zakona, pa čak i nedavnom odlukom Suda BiH da se imovinski kartoni javnih dužnosnika više ne objavljuju.

-Dakle, na javnoj sceni pred očima građana mi imamo nastojanja da se sistematski ukinu bilo koji oblici odgovornosti onih koje biramo na izborima, naglašava ona.

U iskustvima zapadnih demokracija, najsvježiji primjeri ostavki u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i zemljama Skandinavije, presudan je pritisak javnog mnijenja koje je u funkciji očuvanja jasnog odnosa prema općem interesu i javnom novcu. U takvom kontekstu u Transparency Internationalu su svjesni stare matrice na kojoj kod nas funkcionira javnost.

- Zemlje koje uzimamo za primjer imaju vrlo dugu tradiciju građanskog aktivizma. Građani BiH se, s druge strane, tek trebaju naviknuti na taj koncept jer se kod nas još nije promijenilo shvaćanje usađeno u prethodnom sustavu da su građani tu da služe institucijama i vlasti, umjesto da bude obrnuto. S druge strane, vlasti nemaju sluha za inicijative ono malo nevladinih organizacija koje pokušavaju nešto promijeniti, dok se u isto vrijeme medijske slobode guše kroz napade na medije, ili što je posebno popularno u zadnje vrijeme, kroz davanje donacija medijima i osiguranje njihove podrške kroz novac. Kada sve to spojite, dobijete otvoren put strankama na vlasti da praktično rade šta žele bez ikakvih posljedica i bez otvorene reakcije javnosti, zaključuje u razgovoru za Fenu glasnogovornica Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić.