BH. građani teško dolaze do javnih informacija

Javna poduzeća nisu dovoljno transparentna kad se od njih zatraže informacije od javnog značaja. To je zaključila organizacija Transparency International na osnovu istraživanja provedenog u lipnju ove godine o dostupnosti informacija u 159 javnih poduzeća u Bosni i Hercegovini.

Od tog broja su 66 poduzeća federalne razine, 87 iz Republike Srpske, tri državne razine i tri Brčko distrikta BiH. Više od pola anketiranih nije ispoštovalo procedure.

Jedan od najčešćih uzroka nedovoljne transparentnosti je pogrešno tumačenje procedura i Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH, zaključio je Transparency International.

Razlozi nedostavljanja informacija

Kao najčešće razloge za nedostavljanje traženih informacija, javni organi su navodili obimnost dokumentacije ili nemogućnost da ih dostave u zakonskom roku. Neki su odgovarali u formi obavještenja, a ne traženih informacija, kopija odluka i sl.

Transparency International je danas predstavio rezultate navedenog istraživanja na konferenciji o temi "Pristup informacijama od javnog značaja između prakse i zakona" održanoj povodom 28. rujna, Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama.

Istraživač u Transparency Internacionalu Damjan Ožegović novinarima je izjavio da ta organizacija svake godine, povodom ovog datuma, uličnim akcijama nastoji ojačati svijest građana da imaju pravo na informacije od javnog značaja.

Kazne prekršiteljima

Pošto odgovorni ne poštuju dovoljno zakonsku legislativu, potrebno je pojačati kaznene odredbe za prekršioce, zaključuje on.

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Merima Hrnjica ističe da je 15 dana, koliko je prema sadašnjem zakonu propisano, najduži dozvoljeni period za čekanje na dostavu traženih informacija. Jasno je, napominje Hrnjica, da ih odgovorni mogu dostavljati i prije, ali su se „uhvatili“ striktno za 15 dana kao za jedinu mogućnost.

Vedrana Faladžić, viša stručna suradnica u Uredu koordinatora za reformu javne uprave u Bosni i Hercegovini, navodi da jedno istraživanje regionalne razine svrstava BiH među zemlje s najnižim stupnjem transparentnosti kad je riječ o slobodi pristupa javnim informacijama.

Ured koordinatora posebno protežira transparentnost informacija od javnog značaja te je Vijeće ministara BiH obvezalo sve institucije u svojoj nadležnosti da provode standarde proaktivne transparentnosti.

Ne treba naglašavati, dodala je Faladžić, koliko je značajno da javne informacije budu dostupne građanima, na što apsolutno imaju pravo.

Aktivno sudjelovanje javnosti

Transparency International, pozivajući se na svoje istraživanje iz lipnja ove godine, također zaključuje da građani i ostali subjekti treba potpuno da budu upoznati s radom javnih organa. Treba da budu osposobljeni i ohrabreni za aktivno sudjelovanje u donošenju odluka, što je važan aspekt razvoja demokracije.

Opsežna istraživanja koja je Transparency International provodio i prije ukazuju na to da su javni organi generalno upoznati sa zakonodavstvom o slobodi pristupa informacijama, ali jedan od suštinskih problema je neozbiljan pristup u primjeni.

Prekoračenje zakonskih rokova, nedostavljanje traženih informacija u zakonom propisanoj formi, dostavljanje nepotpunih odgovora i sl. samo su neke od pojava, dok je primjetna i proizvoljna primjena zakona, što dovodi do otežanog pristupa informacijama ili uskraćivanja iako je riječ o javnim informacijama.

Cilj Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH je ustanoviti da su informacije pod kontrolom javnog organa javno dobro od vrijednosti i da javni pristup promovira veću transparentnost i odgovornost tih javnih organa, da svaka fizička osoba ili pravni subjekt imaju pravo pristupa u najvećoj mogućoj mjeri u skladu s javnim interesom te da javni organi imaju odgovarajuću obvezu da objave informacije.

Nezadovoljavajući podatci

Međutim, istraživanja pokazuju da je stupanj transparentnosti i dalje nezadovoljavajući, a samim tim i pravne sigurnosti u postupku dobivanja javnih informacija iako su zakoni doneseni prije 18 godina.

Tijekom istraživanja koje je u lipnju ove godine proveo Transparency International, od 159 javnih poduzeća BiH tražene su informacije o sastavu upravljačkih tijela - uprava, nadzornih i upravnih odbora te o iznosima njihovih naknada.

Traženi su i podatci o broju zaposlenih po bilo kom osnovu, financijski izvještaji s pripadajućim aneksima za 2018., 2017. i 2016. godinu te izvještaji eksterne revizije za isto razdoblje.