Izmjene Pravilnika nakon promjena u vijećima na suđenjima Karadžiću i Mladiću

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MMKS) – pravni nasljednik Haaškog tribunala – izmijenio je svoja pravila koja definiraju izuzeća sudaca, što je, prema mišljenju stručnjaka, urađeno kako bi se spriječila situacija u kojoj bi sudac Jean-Claude Antonetti mogao dopustiti Radovanu Karadžiću da zahtijeva preispitivanje pravosnažne doživotne kazne za genocid i druge zločine počinjene u BiH.

Pravilnik Haaškog suda koji definira tko odlučuje o zahtjevima za izuzeća sudaca izmijenjen je tako da ove odluke u budućnosti može donositi samo tročlano vijeće koje imenuje predsjednik.

U slučajevima kada se zahtjev za izuzeće odnosi na predsjednika Mehanizma, prema izmjenama Pravilnika, odluku donosi najiskusniji sudac – ali samo ukoliko on opsobno nije predmet sličnog zahtjeva ili prijave za diskvalifikaciju ili povlačenje u vezanom slučaju.

Karadžićev odvjetnik Peter Robinson kazao je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je do ove izmjene pravila došlo samo radi predmeta protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS).

“Sudac Mehanizma su bile uplašene da će sudac Antonetti dozvoliti Radovanu Karadžiću da se žali na doživotnu kaznu”, rekao je Robinson.

Izmjene Pravilnika odlukom većine sudaca

Karadžić je 20. ožujka ove godine pred Mehanizmom pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid počinjen u Srebrenici te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, progone širom BiH, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Kazna mu je povećana s 40 godina na doživotnu.

Nakon izricanja presude tražio je njeno preispitivanje, kao i odluke o povećanju kazne s 40 godina na doživotnu. Ovaj zahtjev odbio je sudac Carmel Agius, nakon čega je Karadžić ponovo uputio žalbu, navodeći da bi o tome trebao odlučivati sudac Jean-Claude Antonetti, a ne predsjednik Agius ili najiskusniji sudac Theodor Meron.

Karadžić je u svom zahtjevu za isključenje Agiusa i Merona iz odlučivanja tražio da suca Antonetti odluči o njegovoj žalbi jer je smatrao da su pristrani – s obzirom da su ranije u drugim predmetima osuđivali njegove podređene na doživotne kazne zatvora.

Antonetti je prethodno u slučaju protiv Ratka Mladića imenovan, kao najiskusniji sudac, da odluči o zahtjevu da izuzeće sudaca, što je odobrio, navodeći da su Agius i Meron pristrani.

Ovu odluku kritizirali su brojni pravni eksperti, predstavnici udruženja žrtava, a i tadašnji predsjednik Suda u Haagu Meron je kazao za BIRN BiH da je “mogao donijeti fer presudu”, kao i da je djelovanje Antonettija “naškodilo interesima Suda”.

Iz Mehanizma su potvrdili da je došlo do izmjena u pravilima, te je pojašnjeno da je Pravilnik usvojen na preporuku posebnog odbora, u skladu s procedurom za usvajanje amandmana.

“Odluka je donesena apsolutnom većinom sudaca Mehanizma”, navela je Helena Eggleston, glasnogovornica Mehanizma.

Američki odvejtnik Robinson tvrdi da je ova izmjena dobila potporu većine sudaca samo iz straha od slučaja “Karadžić”. Prema Robinsonu, Karadžić je tražio da mu se omogući žalba na pravosnažnu presudu jer mu je kazna s 40 godina podignuta na doživotnu, ali je predsjednik MMKS-a Carmel Agius – umjesto da imenuje Vijeće – sâm odbacio ovaj zahtjev.

“Karadžić je tada tražio preispitivanje, ističući da Agius nije ovlašten da odluči o tome. Istovremeno, tražio je izuzeće Agiusa zbog njegovog prethodnog sudjelčovanja u predmetima u kojima su izrečene doživotne kazne osobama koje su bile podređene Karadžiću”, pojasnio je Robinson.

Prema pravilu, o zahtjevu za izuzeće suca odlučuje najiskusniji sudac. To je u ovom slučaju bio sudac Antonetti, rekao je Robinson. Međutim, sudac Agius je nastojao da izbjegne Antonettijevo sudjelovanje time što je imenovao tročlano vijeće da odluči o zahtjevu za izuzeće.

“Ovo vijeće je nedavno donijelo odluku da nemaju ovlasti da o ovome odluče jer ovlast ima samo najiskusniji sudac”, pojasnio je Robinson.

Prema Robinsonu, kako bi se izbjeglo neminovno imenovanje suca Antonettija da odluči o Karadžićevom zahtjevu, suci su izmijenile pravilo kako bi se zahtjev mogao dodijeliti samo najiskusnijem sucu “koji nije predmet ovog zahtjeva ili vezanog zahtjeva za izuzeće”.

S obzirom da je Tužiteljstvo prethodno tražilo izuzeće suca Antonettija u slučaju “Mladić”, prema ovom novom pravilu, on ne može da bude najiskusniji sudac koji će odlučiti o Karadžićevom zahtjevu za izuzeće suca Agiusa.

Umjesto njega, idući najiskusniji sudac –  Joseph Masanche iz Tanzanije – bit će određen da donese ovu odluku, naveo je Robinson.

Vraćanje povjerenja

Istraživačica međunarodnog humanitarnog prava Iva Vukušić s Univerziteta u Utrechtu kazala je da promjene pravila i amandmani ovakve vrste nisu neobični u radu sudova, te da su se pravila rada Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) mijenjala u više navrata i to nije ništa neobično.

“Odsad nadalje važne odluke o diskvalifikaciji trebali bi donositi paneli, a ne jedna osoba, što se meni čini smisleno. Odluke ovakve vrste su osjetljive i imaju važne posljedice i dobro je da o tako važnom pitanju raspravlja više sudaca”, navela je Vukušić.

Ona je rekla da ova promjena vjerojatno ima veze sa sucem Antonettijem i njegovim odlukama, no nije sigurna da Mehanizam pokušava “vratiti povjerenje”. Mišljenja je da se pravila mijenjaju prvenstveno zbog same institucije, kako bi se osiguralo ono što suci smatraju boljim funkcioniranjem i da bi se možda spriječile slične kontroverze u budućnosti.

“Da li se trebalo ranije reagirati? Pravila su bila važeća takva kakva jesu, i ako dobro razumijem stvari, ne može se sad retroaktivno tu ništa učiniti, no možda je zaista trebalo ranije razmišljati o tome da ovakve važne odluke ne donosi samo jedan sudac koji može imati razne motive – poput profesionalne taštine ili osobne antipatije – koji mogu utjecati na odluku”, smatra Vukušić.

Antonettijev stav u vezi s percepcijom pristranosti imao je velikog utjecaja na sastav Žalbenog vijeća u predmetu protiv bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića.

Prvostupanjskom presudom Mladić je proglašen krivim na doživotni zatvor za genocid i druge zločine počinjene u BiH. Žalio se na ovu presudu, ali je Antonetti prihvatio zahtjev za izuzeće i u Žalbenom vijeću promijenjeno troje sudaca.

Miodrag Stojanović, odvjetnik u timu Mladićeve Obrane, kazao je da nije imao priliku vidjeti izmjene u Pravilniku, ali je dodao da su promjene u Vijeću bile opravdane i legitimne.

“Realno govoreći, cijeneći praksu sudova u okruženju u kojima ja radim, sasvim je prirodno da takvi zahtjevi za izuzeće imaju osnova u činjenici da je postupajući sudac u ranijim predmetima bio kontaminiran svojim stavom koji je iznio u nekim ranijim predmetima gdje je sudio o istoj pravnoj stvari ili o istoj činjeničnoj stvari”, rekao je Stojanović.

Kako je navela Vukušić, malo suđenja koja se bave bivšom Jugoslavijom je ostalo pred Mehanizmom – predmeti “Mladić” i “Stanišić i Simatović” – i izmjena Pravilnika za ove slučajeve će vjerojatno imati mali efekt.

Obrane bivšeg šefa Službe državne sigurnosti Srbije (SDB) Jovice Stanišića i operativca te službe Franka Simatovića, kojima se ponovno sudi pred Mehanizmom, trenutno iznose svoje dokaze. Stanišić i Simatović su optuženi za progon, ubojstva, prisilno premještanje i deportacije Hrvata i Bošnjaka u Hrvatskoj i BiH. Izricanje njihove pravosnažne presude se očekuje naredne godine.

Žalbeno vijeće MMKS-a je za 17. ožujka 2020. zakazalo iznošenje žalbe na prvostupanjsku presudu Mladiću, osuđenom na doživotnu kaznu zatvora. Još uvijek nije određen datum izricanja konačne presude, ali je Carmel Agius, predsjednik Mehanizma, kazao da će presuda biti izrečena do kraja 2020. godine.