Između Rusije i zapada: Srbija ne može sjediti na dvije stolice

Radivoje Miljanić, vlasnik kafića "Putin", ne dvoumi se oko stava koji Srbija treba zauzeti kada je u pitanju situacija u Ukrajini: izbaciti prozapadnjačku opciju i sklopiti snažno savezništvo sa svojim slavenskim prijateljima Rusima.

''Naša vlada ne može sjediti na dvije stolice'', rekao je Miljanić dok je sipao vodku u svom zadimljenom kafiću.

Na zidu iza njega se nalazi slika ruskog predsjednika Vladimira Putina, ruske i srpske zastave i pravoslavne crkve.

Do sada Srbija nije morala birati 

Srbija se našla usred spora između Moskve i zapada oko Ukrajine i odjednom je suočena s teškim izborom: da nastavi put prema članstvu u Europskoj uniji ili odustane od tog sna i sklopi bliže veze sa svojim tradicionalnim slavenskim saveznicima Rusima, piše američka novinska agencija Associated Press.

Sve do sada, Srbija nije morala birati. Sada Moskva izdaje upozorenja, kao i Europska unija. Ono što svi pitaju je: na čijoj ste strani?

U karikaturi koju su nedavno objavile beogradske dnevne novine Danas, cijela situacija sa vanjskom politikom Srbije je sumirana: premijer Aleksandar Vučić je prikazan kako svira dva klavira u isto vrijeme dok s jedne strane dirigentsku palicu drži njemačka kancelarka Angela Merkel, a s druge Putin.

Srbijanskim dužnosnicima je teško da donesu jasnu odluku što bi moglo destabilizirati Balkan - jugoistočnu regiju Europe koja se i dalje oporavlja od krvavih ratova iz 1990-ih godina.

Izolirani otok 

Ako Srbija odbaci EU i okrene se Rusiji, ona bi mogla postati izolirani otok među susjedima koji ili žele članstvo u Europskoj uniji ili su već dio 28-članog bloka.

To bi moglo postati ekonomski katastrofalno za Srbiju: Srbija izvozi oko devet puta više hrane i poljoprivrednih proizvoda u EU nego u Rusiju. Srbijanski izvoz za Rusiju trenutno iznosi skromnih 170 milijuna dolara usprkos sporazumima o slobodnoj trgovini između ove dvije zemlje.

Iako srbijanski dužnosnici kažu da poštuju teritorijalni integritet Ukrajine i ne podržavaju rusko pripajanje Krima, oni poručuju zapadu da bi ih prisila na nametanje sankcija sličnih onima koje nameće EU bila katastrofalna za srbijansku ekonomiju, posebno energetski sektor koji je pod kontrolom Gazproma, ruskog energetskog giganta.

Osim toga, povijesne slavenske veze sa srbijanskim političarima moraju se poštovati kako bi udovoljili glasačima.

''Mi nećemo okrenuti leđa našim ruskim prijateljima koji su sami i protiv kojih su se svi sad okrenuli'', kazao je Vučić, bivši proruski ultranacionalistički političar koji je nedavno postao pro-EU reformator.

Profit na embargu 

''Srbijanski strateški cilj je da postane članica Europske unije. U isto vrijeme, Srbija nije i neće uvesti sankcije protiv Ruske Federacije'', rekao je on.

Ovaj stav uživa podršku nacionalističkog izbornog tijela koje je dovelo Vučića na istaknutu poziciju. Međutim, mnogi analitičari smatraju da će Srbija uskoro biti prisiljena da donese strateške odluke o svojoj budućnosti.

''Srbijanski prostor za manevre postaje sve manji dok je na tankom ledu. Poruka EU je jasna: veći pritisak na Srbiju kako bi se ujednačila s vanjskom politikom zapadnog bloka'', kazala je analitičarka Jelica Minić.

Nakon što su SAD i EU uvele sankcije protiv ruskih državnih banaka i velikih industrija prošlog mjeseca zbog sukoba u Ukrajini, Rusija je reagirala s embargom širokog spektra na prehrambene proizvode iz tih zemalja.

Srbija se nada da će profitirati na ruskom embargu tako što će povećati izvoz u Rusiju i zamijeniti je nekim zapadnim dobrima na ruskom tržištu. Međutim, EU je upozorila Srbiju da se suzdrži od "iskorištavanja" ruskog embarga.

Rusija smatra Srbiju - iako nikad nije bila dio sovjetskog bloka - jednom od zadnjih istinskih saveznika na Balkanu. Moskva je prijetila Beogradu da će nametanje EU sankcija značiti gubitak preferencijalnog trgovinskog statusa sa Rusijom.

Tiha prijetnja 

Moskva također tiho prijeti da bi mogla prestati podržavati srbijansko protivljenje nezavisnosti Kosova, nekadašnjoj pokrajini koja je proglasila državnost 2008. godine, u Ujedinjenim nacijama.

Putin je upozorio Srbiju da se ne zalaže za članstvo u NATO-u jer je to u ruskoj "sferi interesiranja" - poruka koju je također uputio Ukrajini prije proruskih pobuna u travnju.

''Ako Srbija uvede sankcije Rusiji, to bi bilo kao da sama sebi puca u stopalo'', rekao je ruski veleposlanik u Beogradu Aleksandar Čepurin u intervjuu za beogradske Večernje Novosti.

''Takvu oduku bi mogao donijeti samo suicidalni političar jer Srbija ne bi profitirala od takvog poteza, samo bi imala velike štete'', kazao je on.

Antizapadnjačko raspoloženje vlada u Srbiji još od zračnih udara NATO-a 1999. godine zbog krvavog ustanka protiv kosovskih separatista.

Na desetine srbijanskih dobrovoljaca se pridružilo proruskim pobunjeničkim snagama u Ukrajini usprkos upozorenjima srbijanskih vlasti da bi mogli biti uhićeni i osuđeni na zatvor po povratku u zemlju.

Putinovi grafiti 

Usprkos naizgled dominantnim proruskim osjećanjima, Srbijanci su duboko podijeljeni u vezi s pravcem u kojem treba Srbija da ide u budućnosti.

Oko 48 posto Srbijanaca se žele pridružiti Europskoj uniji dok su ostali protiv ili neodlučni.

''Za mene ne postoji dilema: Srbija je u Europi i treba biti u Europskoj uniji'', kazala je beogradska studentica Marina Jovanić (20).

''Nikada ne bih voljela živjeti u Rusiji. Što bih tamo radila? Moj plan je da jednog dana potražim posao u zapadnoj Europi ili Sjedinjenim Državama'', dodala je ona.

Ali, takozvani Rusofili - pristalice Rusa - na ofanzivi su u Srbiji gdje se grafiti Putina crtaju po kućama i oni na kojima piše "Ne Europskoj uniji" su sve češći.

Možda je ruski predsjednik pridobio nekoliko obožavatelja na zapadu za svojom ratnohuškačkom politikom u Ukrajini, ali ima mnogo saveznika u Srbiji.