Izetbegović o legitimnom predstavljanju - tko kome nameće svoju volju?

Bakir Izetbegović je tijekom sjednice Glavnog odbora Stranke demokratskih akcija danas u Sarajevu okupljenim članovima govorio i o Hrvatskoj demokratskoj zajednici u BiH

Tom prilikom kazao je kako HDZ-ovu politiku od vremena raspada Jugoslavije karakterizira tendencija ekskluzivizma, izdvajanja nekog imaginarnog hrvatskog prava, kvote i udjela u svemu.

O izbornom zakonu

“Ovi pokušaji su nas sve umorili, a ponajviše su iscrpili hrvatski korpus u BiH. Krenulo je daleke 1992. godine s pokušajem da se u samo referendumsko pitanje o neovisnosti BiH unese dopuna koja je glasila – 'svaki narod na svom teritoriju', pa se nastavilo ratnim pokušajem uspostavljanja hrvatskog entiteta, što je HVO odvelo u zločine a rukovodstvo HZHB u haške ćelije. Nastavilo se s postratnim pokušajem uspostavljanja tzv 'Samouprave', a zatim i 'dviju škola pod jednim krovom'. Ništa od navedenog nije dalo rezultat. Jedini rezultat je održavanje štetnog nepovjerenja između Hrvata i Bošnjaka”, naveo je Izetbegović.

Te dodao:

Između ostalog kazao je kako je posljednjih godina aktuelan zahtjev za izmjenama Izbornog zakonodavstva na način da se osigura tzv. 'legitimno predstavljanje'.

''HDZ tvrdi da brojniji narod, tj. Bošnjaci Hrvatima biraju predstavnike, da im nameću svoju volju. Mi ističemo da manjina u Federalnom i državnom parlamentu nameće volju većini, i tražimo da se nadležnost domova naroda svede na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, onako kako je to slučaj s Vijećem naroda u RS. Spremni smo na kompromis, ali na jednostrani izlazak u susret zahtjevima HDZ nismo spremni”.

Pritisak na SDA i BiH

Istaknuo je kako se SNSD i HDZ udružuju i podržavaju u stvaranju pritiska na SDA i BiH te da im Beograd i Zagreb u tome pomažu na način da BiH ne tretiraju kao državu već kao zbir tri konstitutivna naroda.

''Eskiviraju se institucije koje predstavljaju BiH, radi se s entitetima, naročito s RS, i pokušava država svesti na predstavnike konstitutivnih naroda. Odbili smo sastanke u ovakvim formatima'', kazao je te dodao: ''Tretman BiH kao prostog zbira tri naroda naprosto ne odgovara njenom duhu i kompleksnoj multietničnoj matrici, protivan je evropskim standardima i presudama Europskog suda za ljudska prava. I omogućio bi trajnu dominaciju 2:1 u korist HDZ i SNSD, unatoč činjenici da probosanske stranke imaju većinu od gotovo 60 posto u Zastupničkom domu PSBiH''.

Naveo je kako su odbacili pokušaje Srbije i Hrvatske da izgradnju pregogranične i energetske infrastrukture koordiniraju s entitetom RS, zaobilazeći državu.

''Fantomski Non-paper kojim se zagovara podjela BiH i Makedonije u korist stvaranje Velike Srbije, Velike Albanije i Velike Hrvatske je izrađen u svrhu dodatnog pritiska na SDA i probosanske stranke kako bi se povećale šanse za popuštanjem pred zahtjevima HDZ i SNSD''.

Kazao je kako je Skupština RS već ''istrčala sa zahtjevom za pregovore s Federacijom BiH o budućnosti BiH''. Odbili smo učešće u ovakvoj vrsti pregovora - pregovori su završeni prije 26 godina u Dejtonu. Preostaju razgovori. O svemu što se odnosi na BiH se može razgovarati isključivo u institucijama države BiH, Predsjedništvu i Parlamentarnoj skupštini''.

Teret pandemije i namjernog pritiska

Prošla godina je, kazao je u mnogim aspektima bila najteža u postdaytonskom periodu. Teret pandemije bio mu je kako je objasnio kombiniran s teretom namjernog pritiska koji su raznovrsnim blokadama koordinirano radili kadrovi SNSD i HDZ.

''Daytonski ustroj im nažalost daje mogućnost da to efikasno čine. Mada ove dvije stranke zajedno u Zastupničkom domu PS BiH imaju manje od četvrtine zastupničkih mjesta, a HDZ u Zastupničkom domu Parlamenta F BiH manje od petine, kroz nerazmjeran utjecaj u domovima naroda na državnoj i entitetskoj razini ove stranke su zaustavljale i blokirale sve što su htjele''.

Rivalstvo unutar probosanskog političkog korpusa im je, kazao je, uveliko olakšavalo posao.

''SNSD je putem svojih kadrova u Vijeću ministara i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH jako usporio donošenje zakona i odluka, pa i onih koje se odnose na europski put BiH. Činili su sve u njihovoj moći da stvari u BiH ne idu, da sve stane, a zatim izlazili u javnost i pred predstavnike međunarodne zajednice sa tvrdnjama da je BiH država bez perspektive jer – 'stvari u BiH ne idu, sve je u krizi i zastoju".

Naveo je kako je HDZ blokirao implementaciju izbornih rezultata iz 2018. godine, te da  Vlada HNK radi u starom sazivu, kao i krnja Vlada Federacije BiH u kojoj nedostaju dva bošnjačka ministra. Blokirana je i popuna Ustavnog suda Federacije BiH.

"Stvari u BiH ipak idu, sporo i uz ogromne otpore, ali idu. Kadrovi SDA uspijevaju deblokirati procese, i u svim bitnim segmentima pomicati stanje u državi u pravom smjeru. NATO integracijski put se nastavlja, uvjeti za dobivanje kandidatskog statusa za članstvo u EU se postupno ispunjavaju, krize se rješavaju - i ona migrantska, i ova uzrokovana pandemijom'', zaključio je