Izborni zakon RS pao na Ustavnom sudu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 24. srpnja 2024. godine održao izvanrednu plenarnu sjednicu na kojoj je usvojio prijedlog za donošenje privremene mjere u predmetu broj U-12/24, koji je podnesen u zahtjevu Denisa Zvizdića, prvog zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona Republike Srpske.

Osporeni zakon je usvojila Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj 19. travnja 2024. godine, a stupio je na pravnu snagu 17. srpnja 2024. godine.

Ustavni sud je navedenom odlukom privremeno stavio izvan pravne snage Izborni zakon Republike Srpske od dana njegovog stupanja na snagu 17. srpnja 2024. godine primjenom načela ab initio, pa do konačne odluke Ustavnog suda o zahtjevu za ocjenu ustavnosti.

Pitanje ustavnosti osporenog Izbornog zakona RS

Obrazlažući svoju odluku, Ustavni sud je ocijenio očiglednim da okolnosti ovog predmeta pokreću vrlo ozbiljna i složena pitanja ustavnosti osporenog Izbornog zakona RS.

Naime, odredbama osporenog Zakona reguliraju se pitanja koja su već regulirana Izbornim zakonom BiH, te se Republičkom izbornom povjerenstvu RS daju nadležnosti koje ima Središnje izborno povjerenstvo BiH, uz istodobno stavljanje izvan pravne snage određenih odredaba Izbornog zakona BiH.

Pročitajte još

Zvizdić šalje novi Izborni zakon RS-a na Ustavni sud

U okolnostima konkretnog slučaja, Ustavni sud je zaključio da se pokreću pitanja nadležnosti Narodne skupštine za različito reguliranje iste oblasti na različitim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini.

Narušavanje ustavnog poretka

Ustavni sud stoga smatra da postoje valjane sumnje da bi osporeni zakon mogao narušiti ustavni poredak i političku stabilnost Bosne i Hercegovine, što je u ovoj fazi dostatno da se utvrdi postojanje "dokazive tvrdnje" za mogućnost nastupanja neotklonjivih štetnih posljedica kao jednog od uvjeta da bi Ustavni sud odlučivao o zahtjevu za privremenu mjeru.

Osim toga, razmatrajući uvjet "žurnosti" donošenja privremene mjere, Ustavni sud smatra da propisi koji se odnose na izbore predstavljaju jednu od najvažnijih oblasti reguliranja koje je ključno za osiguranje slobodnih, poštenih i transparentnih izbora koji odražavaju volju građana.

Stoga bi implementacija Izbornog zakona RS ozbiljno podrivala ulogu Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

I sama mogućnost organiziranja predstojećih lokalnih izbora u Republici Srpskoj primjenom osporenog Zakona predstavlja prijetnju za nastanak nepopravljive štete za demokratski izborni proces, pravnu sigurnost i vladavinu prava.

Zadržavanje takve pravne situacije narušilo bi pravni poredak i ustavni okvir države, dovelo bi do pravne nesigurnosti i ugrozilo legitimitet izbornog procesa, što bi moglo rezultirati ozbiljnom političkom nestabilnošću.

Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira odluku o meritumu zahtjeva.