Izborni zakon: Ili ništa ili kriza nesagledivih posljedica

Nakon izbora 2018. godine BiH bi mogla ući u još jednu institucionalnu krizu, koja bi mogla imati nesagledive posljedice, objavile su Nezavisne novine.

Naime, Ustavni sud BiH je po apelaciji Bože Ljubića, predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora, nedavno osporio dijelove Izbornog zakona BiH koji se odnose na dosadašnji način izbora izaslanika u Dom naroda FBiH i naložio da se u roku od šest mjeseci sporne odredbe izmijene i usklade s ovom odlukom.

Ljubić smatra da to znači da, ako se spomenute izmjene ne izvrše, BiH neće moći formirati brojne organe vlasti u BiH. Ocijenio je kako će izbori proceduralno moći biti održani u listopadu 2018. bez obzira na to bude li ili ne bude Izborni zakon usklađen s odlukom, ali da će uslijediti institucionalna kriza.

"Kad bi se pod takvim uvjetima izbori i raspisali, mogla bi se legalno konstituirati vlast samo u RS, po županijama i izabrati Predsjedništvo BiH. Nijedna druga razina vlasti se ne bi mogla konstituirati jer se u FBiH ne bi mogao konstituirati Dom naroda, ne bi se moglo izabrati predsjednika FBiH, Vladu FBiH, ne bi se mogla formirati ni Parlamentarna skupština BiH. Samim tim bi i izbor Vijeća ministara bio obesmišljen. Ne bi bilo institucija i mislim da je to sasvim jasna poruka legitimnim predstavnicima građana i naroda u institucijama BiH", rekao je Ljubić.
Prema njegovom mišljenju, odgovornost prema BiH nalaže da se dođe do izmjena Izbornog zakona.

"Ustavni sud jasno nalaže u svojoj odluci i obrazloženju da izbor u institucije mora izražavati i legitimitet sva tri konstitutivna naroda", rekao je Ljubić.

Saša Magazinović, zastupnik SDP BiH, kaže da je obrazloženje HDZ-a i stranaka u sklopu HNS-a samo jedno od mogućih, te je dodao da postoji tumačenje da bi u slučaju neizvršavanja odluke Ustavnog suda Središnje izborno povjerenstvo BiH moglo spriječiti probleme koji bi se mogli pojaviti.

"Ja ne tvrdim da to jeste tako, ali nemam nikakve dileme da će vlast biti formirana nakon sljedećih izbora, kao što nema nikakve sumnje da HDZ te argumente koristi kao pritisak u trenutku kad je njihov prijedlog prošao Dom naroda, a sasvim izvjesno će pasti u Zastupničkom domu. Mislim da bi bilo mnogo korisnije da su sjeli s predstavnicima drugih političkih stranaka i razgovarali da zajedno nađemo kompromisno rješenje", rekao je.

Momčilo Novaković, zastupnik NDP-a u parlamentu BiH, kaže da bi najbolje rješenje bilo da se odluka Ustavnog suda implementira, ali smatra da se ništa neće dogoditi ako do toga i ne dođe.

"Preko 80 odluka Ustavnog suda dosad nije primijenjeno, a jedna od najvažnijih je odluka o konstitutivnosti naroda na cijelom prostoru BiH. Kao što znate, u tri županije u FBiH Srbi nisu konstitutivan narod, pa to nije spriječilo implementiranje izbornih rezultata. Zato ne vjerujem da će se desiti bilo šta spektakularno i u ovom slučaju", rekao je Novaković.

Smatra da su dosadašnja iskustva pokazala da će se i ova, kao i druge odluke ranije, različito tumačiti i da će je svaka strana pokušati iskoristiti za promociju vlastitih političkih interesa.

Mile Dmičić, pravni stručnjak iz Banja Luke, također smatra da se ova odluka ne može odvojiti od drugih odluka Ustavnog suda koje su donesene, a nikad nisu implementirane. Kao konačno rješenje Dmičić vidi primjenu daytonskih rješenja i rješenja iz Washingtonskog sporazuma o formiranju FBiH, a koji polaze od zaštite prava konstitutivnih naroda. Prema njegovom mišljenju, ma kakva rješenja budu u Izbornom zakonu, princip konstitutivnosti ne može biti narušen.

"U tom kontekstu, izborni sustav mora voditi računa da je u BiH bez ostvarivanja ravnopravnosti i konstitutivnosti i naroda i entiteta nemoguće i zamisliti da može biti demokratska pravna država sa slobodnim demokratskim izborima", rekao je Nezavisnim novinama Dmičić.

Nezavisne novine navode kako nisu uspjeli dobiti nijednog sugovornika iz SDA da obrazlože svoje stavove.