Izborni zakon BiH je diskriminatoran, zastario i neadekvatan

Projekt- menadžer Centara civilnih inicijativa (CCI)  Adis Arapović je danas u Sarajevu kazao novinarima da je u svom suštinskom dijelu Izborni zakon BiH diskriminatoran, zastario i neadekvatan za aktuelni politički trenutak.

Po njegovim riječima, Izborni zakon BiH generira političku krizu u BiH.

"To se najbolje pokazalo nakon izbora 2010. godine. I danas, po osnovu određenih odredbi iz Izbornog zakona, imamo permanentnu političku krizu. Ovo što je vladajuća koalicija predložila, a Vijeće ministara utvrdilo prije dva dana, ustvari, ni na kakav način ne rješava ni jedno od gorućih pitanja u izbornom sustavu BiH" kazao je Arapović.

Dodao je da prvi problem jeste način donošenja nacrta ovog zakona u Vijeću ministara pri čemu su preglasana tri ministra iz jednog naroda, „što može konsekventno značiti obaranje tog teksta zakona ukoliko ne bude usuglašene amandmanske verzije koja će biti podržana od parlamentarne većine“.

"Međutim, smatram da to nije najveći problem. Najveći problem ovog usuglašenog seta odredbi koji se tiču izbornog zakona jeste to što ni jedna od njih ne ide u prilog interesima građana BiH veći isključivo intersima političkih stranaka i njihovih vođa. Postoji dramatičan negativni zaokret unazad u procesima demokratizacije i sudjelovanja ljudi u procesu donošenja odluka ovim izmjenama Izbornog zakona. Konkretno mislim na zatvaranje izbornih listi, na vlasništvo nad mandatom i na jačanje ovlaštenja općinskih izbornih komisija u odnosu na Centralnu izbornu komisiju" kazao je on.

Kada je u pitanju zatvaranje listi, on navodi da ono što se predlaže jest dramatičan negativan iskorak koji će ojačati poziciju političkih stranaka, uvesti veći nivo politizacije i partitokracije u BiH, a umanjiti ulogu građana, birača u cijelom ovom postupku.

"Ovim izmjenama se ustvari birači pretvaraju u glasače. Uvodi se, na mala vrata, delegatski umjesto predstavničkog modela vladavine zato što ljudi koji budu izabrani, budući parlamentarci, više neće odgovorati biračkoj bazi, neće imati ni legitimitet biračke baze, već će odgovarati političkim strankama koje su ih stavile pri vrh vlastite izborne liste" smatra Arapović.

Drugi problem, po njegovom mišljenju, jest vlasništvo nad mandatom.

"Kada je parlamentarac vlasnik mandata on odgovornost usmjerava ka onome tko mu je taj mandat omogućio, a to su građani, birači. Ako mandat date stranci više nema odgovornosti prema izbornoj bazi i parlamenti u BiH će se svesti na mjesta potpune partijske kontrole" kazao je Arapović.

Kao treći problem  navodi jačanje ovlaštenja općinskih izbornih komisija.

"To ne bi bilo sporno da općinske izborne komisije nisu već dijelom politizirane i da neće ovim novim rješenjima biti do krajnje mjere politizirane, jer će ih birati politička tijela, to su općinska vijeća. A povrh toga uzima se nadležnost Centralne izborne komisije za brojanje glasova i daje se ovlaštenje općinskim izbornim komisijam" kazao je Arapović, zaključivši da ova rješenja nisu nikakav korak naprijed.