Izbjeglice će pomladiti stare europske zemlje

Aktualne migracije izazivaju zabrinutost u dijelu europskih društava, ali bi mogle pomoći u revitalizaciji zemalja koje imaju negativan prirodni prirast ako te zemlje pokažu osmišljene javne politike, rečeno je u petak u Zagrebu na simpoziju kojeg su organizirali Goethe-Institut i Francuski institut u Hrvatskoj u suradnji s Institutom za migracije i narodnosti.

Ugledni istraživači predstavili su probleme na primjerima triju država, Francuske, Njemačke i Hrvatske, te pokazali da u nekim od njih, poput u Francuskoj, imigracijski procesi traju dulje od stoljeća i da imigranti s potomcima čine četvrtinu stanovništva, objavila je Hina.

Između Europe tvrđave i Europe u koju se nekontrolirano ulazi treba naći inteligentno rješenje, kojim se istodobno uklanja strah javnosti, ali i mogućnost nekim političarima da manipuliraju tom situacijom, kazao je jedan od organizatora.Kada se imigrantima i njihovim potomcima u Francuskoj pribroje i svi članovi miješenih obitelji, to je trećina stanovništva koje čini vrlo stabilan sustav, kazao je direktor istraživanja u Državnom institutu za demografske studije u Parizu François Heran.

U Njemačkoj prosječno 18,9 posto stanovništva čine useljenici, ali dok u zapadnim saveznim državama udio iznosi 27,5 posto, u četiri države na istoku Njemačke to je 3 ili 4 posto. Ondje je upravo najviše izražen strah od stranaca, kazao je Heren.

Po trećinu prirasta stanovništva u Francuskoj čini tzv. bebi-bum, migracije i produljenje životnog vijeka stanovništva, pa s obzirom na to jedinu nadu u ublažavanje starosne strukture stanovništva čine imigranti, kazao je Heran.

Snježana Gregurović (IMIN) upozorila je da iako Njemačke i Francuska imaju proklamirane multikulturalne politike integracije stranaca, one se u stvarnosti u velikoj mjeri još uvijek temelje na asimilaciji.

Imigranti su sve do 1997. bili isključeni iz političkog života Njemačke, no novija raspoloženja javnosti povoljna su podloga za razvoj politika s više multukulturalizma. Istraživanja iz 2014. pokazuju da 83 posto njemačkog stanovništva pozdravlja dolazak izbjeglica, a 75 posto njih podržava da se imigrantima daju ista prava kakva imaju njemački građani, kazala je Snježana Gregurović.

Drago Župarić-Iljić (IMIN) kazao je za Hrvatsku da je ona još uvijek emigrantska zemlja, budući da iz nje više ljudi odseli nego useli, a u nju useljavaju većinom Hrvati uz susjednih država.

Od više stotina tisuća osoba koje su prošle kroz Hrvatsku, samo je 18 osoba zatražilo useljenje. S obzirom na situaciju na Bliskom istoku i u Europi, ona bi to uskoro mogla postati silom prilika, ali je pitanje šta bi mogla ponuditi onima koji se nađu u njoj, kazao je Župarić-Iljić.

Direktorica istraživanja u Zakladi Maison des sciences de l'homme iz Pariza Dana Diminescu naglasila je važnost digitalnih tehnika i internetskih komunikacija u istraživanju i pomoći izbjeglicama, ali i njihovu važnost u doživljaju pojma vlastite odsutnosti.

Stephan Sievert iz berlinskog Instituta za populaciju i razvoj, kazao je da danas tek svaki deseti imigrant dolazi tražiti posao u Njemačku, te da prevladavaju oni koji dolaze iz sigurnosnih razloga.

Ove godine u Njemačku je došlo milijun izbjeglica od kojih je oko 300 tisuća zatražilo azil. Doseljenici su potencijalni dobitak za tržište rada, koji će ovisiti od uspješnosti njihove integracije. Da bi mogli živjeti trebaju biti osposobljeni da se sami brinu za sebe i svoju obitelj, kazao je Sievert.