Islamska zajednica o zgradi kazališta u Mostaru: Nije riječ o izgradnji zgrade, već o izgradnji Herceg- Bosne

Na jučer objavljenu najavu nastavka izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) na lokalitetu nekadašnjeg Lakišića harema, Medžlis Islamske zajednice (IZ) Mostar u priopćenju za javnost oštro je reagirao na ''bezočan, bjesomučan i jednostran nasrtaj na opće humanističke vrijednosti i izgrađeni stepen međunacionalnih odnosa u Mostaru i Hercegovini.''

S tim u vezi, podsjetili su javnost da je Islamska zajednica, uvažavajući principe potpisanih međunarodnih sporazuma o integraciji grada Mostara, zakonske akte i norme svoj zahtjev za izgradnjom zgrade Islamskog kulturnog centra isključivo ''tretirala u domenu upravnog postupka kod nadležnih gradskih službi, dok je u slučaju izgradnje zgrade HNK-a došlo do kršenja svih tih propisa, zbog čega je građevinska inspekcija više od 20 puta zaustavljala nelegalne radove''.

Medijske tvrdnje direktora HNK-a i njegovih političkih mentora, navodi se dalje u priopćenju, da posjeduje validnu dozvolu za gradnju zgrade za koju je ranije usvojen Regulacijski plan su notorne neistine.

„Regulacijski plan, usvojen od strane organa, međunarodnim sudovima presuđene Herceg-Bosne, na koji se u javnim istupima poziva direktor HNK-a dokinut je sa tri odluke Gradskog vijeća Mostara 1999., 2001. i 2012. U svakoj od ovih odluka nalaženo je gradskim službama da izrade regulacioni plan Centralne zone, a svaki oblik gradnja je zabranjen. Tvrdnje HNK-a o validnosti dozvola su u fazi provjere pred javnim pravobranilaštvom Grada Mostara, čime će se utvrditi i stvarno stanje prouzrokovano nelegalnim ugovorom o ortakluku, što je pravna osnova da nastavak radova ne može početi“, podsjetili su javnost.

Kulturne i znanstvene institucije isključivo Hrvata u BiH

Stoga smatraju da je ovako intoniran čin ''nastavka gradnje HNK-a jednostrano kršenje imperativa Međunarodne zajednice o integraciji Mostara u jedinstvenu administrativnu cjelinu u kojoj, središnja zona Grada Mostara, kako su to predložili Međunarodni dužnosnici, a prihvatili gradski čelnici i u suštinskom i u metaforičnom smislu urbanističkim rješenjima treba pripadati svim narodima i građanima''.

Javnost su podsjetili da ''Bošnjaci niti u jednom sazivu Gradskog vijeća nikada nisu dali svoju suglasnost da zgrada HNK-a bude izgrađena na lokalitetu Lakišića harema''.

Pozvali su Međunarodnu zajednicu, oličenu u osobi Visokog predstavnika i sve relevantne političke subjekte u Bosni i Hercegovini da punu pažnju posvete ovom problemu, jer, ''budući da je planirano da u toj zgradu i u tom dijelu Grada Mostara djeluju kulturne i znanstvene institucije isključivo Hrvata u BiH (Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u BiH, Simfonijski orkestar Mostar, buduća Akademija dramskih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru i Matica hrvatska) poslana je jasna poruka da na tom prostoru svi drugi nisu dobro došli''.

„Simbolično rečeno, ovdje nije riječ o nastavku izgradnje zgrade HNK-a već o nastavku izgradnje Herceg- Bosne, o kojoj je ne tako davno javno i slatkorječivo govorio direktor Vukoja“ istaknuo je u priopćenju.

Na kraju su upozorili sve političke faktore u Bosni i Hercegovini i Međunarodnu zajednicu, sve faktore koji imaju mandat političkog djelovanja na prostoru Bosne i Hercegovine da hitno reagiraju i da ''ne ispituju strpljenje Islamske zajednice i granice demokratske borbe do kojih je spremna ići''.

Nastavak gradnje i Marićeva tužba

Podsjetimo, krajem prošle godine Hrvatsko narodno kazalište Mostar objavilo je tender za izvođenje radova na nastavku gradnje objekta vrijedan 5,2 milijuna KM bez PDV-a. Radi se o ugovoru između Vlade Republike Hrvatske i HNK Mostar.

"28 godina nakon osnivanja kazališta i 20 godina nakon što su prestali radovi na ovom dijelu Male scene, potpisali smo ugovor koji će nam omogućiti nastavak izgradnje objekta Hrvatskog narodnog kazališta u BiH", kazao je tada direktor HNK Mostar Ivan Vukoja nakon potpisivanja ugovora. 

On je u jednom od intervjuu za Bljesak.info, rekao je kako će, nakon rekonstrukcije zgrade, u istom objektu kao i HNK ''Mostar'' biti smještene ''i još neke kulturne institucije od značaja za hrvatski narod u BiH''.

Iz Hrvatskog narodnog kazališta kazali su kako je nastavak gradnje zgrade HNK Mostar u potpunosti legalan proces za koji postoje sve zakonom propisane dozvole i odluke s čim se pak ne slaže predsjednika Gradskog vijeća Salem Marić.

Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta je pitanje koje opterećuje predsjednika Gradskog vijeća, a koji je  15. srpnja 2022.godine pokrenuo kaznenu prijavu Tužiteljstvu HNŽ i Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine protiv N.N. osoba u vezi izgradnje zgrade HNK zbog postojanja opravdane sumnje da je počinjeno kazneno djelo falsificiranja dokumentacije i najave nastavka nezakonite izgradnje bez valjane i postojane dokumentacije.

No u travnju ove godine Marićeva kaznena prijava Tužiteljstvu HNŽ je odbijena.

''Nakon provedenih provjera putem policijskih agencija, kao i drugih nadležnih institucija, prikupljene obimne dokumentacije, te saslušanja svjedoka, Tužiteljstvo donijelo odluku kojom je utvrđeno da je iz prijave i pratećih spisa, očigledno da prijavljeno djelo nije kazneno djelo Zlouporaba položaja ili ovlasti iz čl. 383. i Krivotvorenje službene isprave iz čl. 389. Kaznenog zakona FBiH, niti neko drugo djelo za koje se gonjenje poduzima po službenoj dužnosti, a koje je propisano KZ FBiH i koje bi bilo počinjeno od strane NN službenih osoba Grada Mostara'', rečeno je tada iz Tužiteljstva HNŽ-a za Bljesak.info.