Istočni Mostar - matematički apsurd Daytona

Daytonski matematičari nisu razmišljali o tome da mogu promijeniti ljudske sudbine na linijama entitetskih podjela.

Istočni Mostar jedna je od općina nacrtanih u Daytonu. Smješten u hercegovačkih planinama, istočno od Mostara i zapadno od Nevesinja, ovaj dio Republike Srpske danas opstaje kao neka vrsta statističke greške. Tu se ne događa ništa. Općina nema zgradu Općine. Općina nema ambulantu i trgovinu, nema školu, a i da ima, bila bi prazna. Život ovdje kao da je ostao zaglavljen u nekoj prošlosti punoj starih nasmijanih lica.

Na posljednjim lokalnim izborima Istočni Mostar dobio je novog načelnika. Božo Sjeran poznaje svih svojih 88 glasača. Mandat u Skupštini općine osvojio je Desko Ćalija. Imao je 11 glasova. Tamo su još pet vijećnika koji se prezivaju Mavrak: Milomir, Miljan, Slobodan, Ljubica i Miroslav.

Načelnik općine Božo Sjeran za N1 je kazao da politiku gleda samo kao sredstvo za bolji život ljudi koji žele živjeti od svog rada. Snijeg je protekle zime pravio probleme. Ali putovi su bili čisti što mještani istočnomostarskih sela uvijek ističu kao najvažnije.

''Bili su veliki mrazevi, imali smo mnogo problema s napajanjem vodom jer je zaledila. Putovi su bili dobro pročišćeni i nismo imali tih problema. Situacija se sada stabilizirala'', rekao je Božo Sjeran, načelnik Istočnog Mostara.

Sjednice bez politike

Prema njegovim riječima, sjednice Skupštine Općine održavaju se redovno. Tamo nema puno politike. Uglavnom se raspravlja o svakodnevnim problemima.

''Zakonska osnova jeste da se jednom u dva mjeseca sastajemo i uglavnom to ispoštujemo. Zavisi od potreba, nekada se sastajemo i češće. Tamo se uglavnom raspravlja o životnim temama i problemima, o nekim projektima iz svakodnevnice'', pojasnio je za N1 Sjeran.

Inače, u Istočnom Mostaru živi 78 Bošnjaka, 11 Hrvata i 166 Srba. Dvije osobe na tom popisu nisu se izjasnile. Istočni Mostar čine tri sela: Zijemlja, Kamene i Kokurine. Potpuno izolirana od ostatka svijeta, daleko od Nevesinja, još dalje od Mostara. Od 257 mještana, sedam njih je mlađe od četiri godine. 16 ih je staro od pet do devet godina dok je u ovoj općini prijavljeno 28 osoba starosti od 10 do 19 godina. 18 osoba je starosti od 20 do 29 godina, a 35 osoba je staro od 30 do 39 godina. Ostali su stariji od 39 godina...

Istočni Mostar je slika i prilika postdaytonske Bosne i Hercegovine. U općini starih ljudi koja živi samo zbog postotka, zbog mape i balansa. Tamo gdje nema kampanja, gdje se svi poznaju i gdje ne postoje tajne. Gdje nitko nema vremena da brine o vitalnom nacionalnom interesu, referendumu i revizijama presuda. Gdje počinje i završava svaka filozofija o budućnosti zemlje u kojoj mladih uskoro neće biti.

Nitko nije računao na opstanak Daytona

Inače, Daytonski sporazum potpisan je prije više od dvadeset godina. Zaustavio je rat u Bosni i Hercegovini i postavio temelj za razvoj države nakon četiri godine teških sukoba - stotina tisuća ubijenih i ranjenih, milijuna protjeranih i raseljenih.

U Daytonu su krajem 1995. godine potvrđene ranije nacrtane unutarnje granice, ustanovljene linije entitetskih podjela, zaključene ranije omeđene granice županija – sve po surovim matematičkim principima i dogovorenim procentima s jednim simbolično većim i jednim simbolično manjim entitetom.

O višetjednim druženjima aktera sporazuma koji je život značio, ispričane su priče, napisane knjige, snimljeni dokumentarni filmovi. Legenda kaže da je Slobodan Milošević, onomad predsjednik Srbije i ''faktor stabilnosti regije'', pripit iscrtao sudbinu Sarajeva poklonivši ga Bošnjacima, piše N1.

Dobra volja i pokoja čašica

Ono na što su Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman sa savjetnicima i domaćinima tada računali, bio je mir. Ono na što nitko nije računao je opstanak Daytona u izvornom obliku, barem u smislu granica. Smatralo se, naime, da će nova generacija političara pronaći rješenje za nezgrapan ustroj države, olakšati njeno funkcioniranje i usmjeriti je na pravi put. Nitko nije računao ni da će rezultati daytonskih matematičkih apsurda zauvijek promijeniti ljudske sudbine na linijama entitetskih podjela, piše N1.

Želeći ispoštovati princip simbolično većeg i simbolično manjeg entiteta, daytonski matematičari previdjeli su jednu upadljivo važnu činjenicu. Uz te granice, trgovalo se hektarima zemljišta, šumarcima i potocima i jezerima i brdima. Trgovalo se sobama u stanovima i kućama - samo da jedna od strana ne bi bila procentualno oštećena. U jednom potezu grafitnom olovkom na žuto-smeđoj mapi bosanskih i hercegovačkih visina, od te razlike između broja 49 i broja 51 i od nečije dobre volje i čašice popijenog viskija, zauvijek su nacrtane sudbine ljudi koji na tim prostornim kusurima pokušavaju živjeti i preživjeti.