Inzko: Politička kriza traje već osam godina

Politička kriza i socio-ekonomska situacija u kojoj se danas nalazimo traje već osam godina, kazao je visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko govoreći na Rose-Roth seminaru koji se održava u Sarajevu.

Po njegovim riječima, politička klasa u ovoj zemlji gubi mogućnosti koje su stvorene kroz produktivno partnerstvo između međunarodne zajednice i vlasti BiH.

Dodao je da ovo konstruktivno partnerstvo koje je trajalo do 2006. godine imalo za cilj da omogući BiH ubrzani napredak prema EU i NATO članstvu i ''bili su neki pozitivni koraci tijekom tih godina''.

Dakle, kazao je Inzko, kad govorimo o problemima u BiH ne smijemo zaboraviti da su se dogodili i neki pozitivni koraci.

''Međutim, od 2006. godine, nakon što nije postignut sporazum o takozvanom ''aprilskom paketu'' ograničenog skupa ustavnih reformi, politička situacija se pogoršava. Od tog trenutka većina političkih lidera su fokusirani na nacionalizam i na jednu politiku koja nikome ništa ne donosi s vrlo malo onih koji razmišljaju o perspektivi i budućnosti cijele zemlje'', kazao je Inzko.

Dodao je da etnički, politički, stranački interesi su prioritet prije nego zajedničko dobro. To je, naveo je, putanja koja nije održiva i ''nešto se očigledno mora promijeniti''.

''Razmimoilaženja koja se reflektiraju kroz politiku i situacija s građanima i problemi s kojima se oni suočavaju su neodrživi. Zato smo i vidjeli prosvjede u zemlji u prošlim mjesecima. Iako nitko od nas nije mogao predvidjeti kad će se oni dogoditi, demonstracije, javni prosvjedi kojima smo svjedočili u prethodnim tjednima bili su neizbježni. Jedino možemo reći da je iznenađenje zapravo da je toliko dugo trebalo da prosvjedi izbiju'', kazao je Inzko.

Po njegovim riječima, ono što smo vidjeli u prošlim tjednima trebao bi biti vrlo jaki poziv na buđenje političkom establišmentu u BiH, ali također i međunarodnoj zajednici.

''Ljudima je dosta, oni traže promjenu, temeljnu i brzu. Ova promjena mora početi odmah sada, ali mi znamo da je ono što se događa u četiri godine nakon sljedećih izbora ono što je najvažnije. To će biti ključ bh. budućnosti i siguran sam da su građani toga svjesni, važnosti sljedećih izbora'', kazao je visoki predstavnik.

Dodao je da ono što će se dogoditi nakon sljedećih izbora mora biti novi način vođenja politike, ''način koji će u politici staviti ljude na prvo mjesto, a ne etničke, stranačke ili osobne interese kao što je do sada bilo pravilo''.

''To je, dakle, pravi izazov za vlasti i političare s kojim se suočavaju. Oni koji tvrde drugačije, oni koji tvrde da postoji druga alternativa za BiH od zemlje potpuno integrirane sa EU i NATO-om oni su, vrlo je jasno, u krivu'', kazao je Inzko.

Istaknuo je da budućnost BiH kao suverene države nije u pitanju, njen teritorijalni integritet nije u pitanju, o tome se ne može pregovarati.

''Izbor koji nam se nudi jest nastavak disfunkcionalnosti, politika koja ničemu ne vodi i problemi koji dolaze s takvim negativnim razvojima, ili s druge strane bolja funkcionalnost, bolja koordinacija i suradnja u zemlji, rast životnog standarda. To je dakle izbor koji stoji pred ljudima u ovoj zemlji, to je ono o čemu se mora razgovarati u sljedećim tjednima i mjesecima kako se krećemo prema izbornoj kampanji zato što će rezultati tih izbora biti krucijalni u određivanju pravca u kojem će se BiH kretati u budućnosti'', kazao je Inzko.

Istaknuo je da bi međunarodna zajednica također trebala aktivno doprinositi dijalogu i debati u sljedećih šest mjeseci da bi se pomoglo da se fokus stavi na prava pitanja i probleme s kojima se zemlja suočava.

Središnje mjesto, naveo je Inzko, treba dati intenzivnoj javnoj diskusiji među subjektima koji donose politike u BiH da se traga za pravim konkretnim odgovorima i mjerama kojima bi se moglo suočiti s pravim izazovima s kojima se zemlja suočava.

Na primjer, kazao je, kako ćemo vratiti 550 tisuća ljudi na posao, na radna mjesta; na koji način ćemo konkretno eliminirati ovu bolest korupcije koja je prisutna svugdje u društvu; na koji način ćemo unaprijediti, poboljšati socijalne službe i usluge i sektor obrazovanja; kako ćemo pojačati, odnosno unaprijediti pomirenje, toleranciju i koegzistenciju i kako ćemo ubrzati programe prema euroatlantskim integracijama.

''To su pitanja koja trebaju biti u centru naših debata, ne pitanja koja se tiču etničke pripadnosti, nacionalizma i ponovnog iscrtavanja granica. Uvjeren sam da je građanima dosta takvog načina vođenja politike. Ako postojeći politički lideri i stranke ne mogu odgovoriti na ova pitanja s konkretnim i detaljnim prijedlozima, drugi hoće'', kazao je Inzko.

Postavio je pitanje odakle bi ove svježe inicijative, ideje i prijedlozi trebali doći koje bi nam trebali donijeti promjenu i bolju budućnost ovoj zemlji, te odgovorio: ''Naravno da mogu doći iz postojećih političkih stranaka i njihovih struktura. To je jedna opcija i nadajmo se da će etablirane stranke težiti ka tim promjenama i to treba uzeti u obzir. Dakle, promjene iznutra postojećih političkih partija''.

Ali, navodi, ove ideje također mogu doći i s nekog drugog mjesta,''mogu doći od građana i civilnog društva koje smo vidjeli na ulicama u tjednima koje su iza nas, koji su zahtijevali pozitivne promjene''.