Inzko: Bh. lideri nisu imali volju pokrenuti BiH s ostatkom regije

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko danas je povodom obilježavanja članstva Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim narodima u Rektoratu Univerziteta u Sarajevo održao predavanje o temi 'Nova odlučnost građana BiH'.

Inzko je rekao da ova godišnjica članstva u UN-u pada u jednom prilično teškom razdoblju, ali, ako uzmemo u obzir okolnosti pod kojima je ova zemlja tada primljena u članstvo UN-a, stvari onda dolaze u pravu perspektivu.

''U svibnju 1992. godine nad Bosnom i Hercegovinom se nadvila tama, ali danas, bez obzira na sve njene probleme mnogo je više svjetla nego tame'', kazao je Inzko.

U predavanju Inzko se osvrnuo na razdoblje rata u BiH, te humanitarnu pomoć UN-a, a nakon rata su Međunarodne policijske snage UN-a pomagale u depolitizaciji policije, dok su druge agencije UNHCR, UNICEF, UNDP nastavile pružati pomoć.

Inzko je također podsjetio da je 2010. godine prilikom obraćanja Vijeću sigurnosti UN-a, kazao da su se prilike na zapadnom Balkanu značajno promijenile nabolje, da je diplomacija radila na uspostavljanju novih veza, a neprijateljstva koja su tinjala više decenija počela su da se stavljaju u drugi plan, te 'da je BiH u situaciji da stekne korist zbog ovog novog i pozitivnijeg regionalnog okruženja'.

''Nažalost, moramo priznati da nakon četiri godine, to nije bio slučaj. BiH nije bila u stanju da ugrabi zlatnu priliku zbog toga što njeni lideri nisu bili u stanju potaknuti volju ili kreativnu sposobnost da pokrenu BiH s ostatkom regije u smjeru koji više obećava'', kazao je Inzko i dodao da je prilika 'protraćena, a da posljedice osjećaju građani'.

Međutim, prema Inzku, optimistično je to što prilika nije zauvijek izgubljena, te da se BiH može vratiti na pravi put i da je moguće popraviti ono što je izgubljeno posljednjih godina, ali 'moguće je da na ovo pitanje neće odgovoriti stranački lideri nego sami građani zbog toga što može doći do značajnih promjena u domaćem političkom okruženju'.

''Ukoliko četiri milijuna građana ove zemlje žele nametnuti svoje zahtjeve, onda će političke stranke morati jasnije i uvjerljive objašnjavati svoje političke platforme'', kazao je Inzko.

Istakao je da se od 22. svibnja 1992. godine, kada je BiH primljena u UN, te od razdoblja od tri i po godine rata, danas za BiH postoji svjetlo, da se stvari mogu poboljšati veoma brzo ako građani uzmu sudbinu ove zemlje u vlastite ruke i budu razgovarali o pozitivnim stvarima.

''Ovo se već događa. Ako glas građana postane jači i samouvjereniji u narednim mjesecima, imat ćemo više osnova za optimizam nego što smo imali zadnjih godina'', rekao je Inzko u predavanju i zahvalio rektoru UNSA prof.dr. Muharemu Avdispahiću što ga je pozvao da se pridruži obilježavanju 22. godišnjice članstva BiH u UN-u.

Također je i rektor Avdispahić zahvalio Inzku što je prihvatio poziv održavanja tribine kada su Bosnu i Hercegovinu pogodile nezapamćene poplave.

''Jučer je 550 studenata otišlo da pomogne ugroženima u Maglaju,  Zavidvoićima i Olovu i  ponosan sam na njih kao buduće akademske građane'', kazao je Avdispahić.

Dodao je da će danas biti održana vanredna sjednica Senata Univerziteta na kojoj će razmotriti aktivnosti UNSA na pomoći stanovništvu i pri sanaciji šteta.

Govoreći o 22. svibnju 1992. godine podsjetio je da su Slovenija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska primljene u UN, te da u eurointegracijiskim procesima BiH predstavlja test univerzalnih vrijednosti, jednako kao što je to bilo tokom opsade Sarajeva i tokom svih faza mirovnih pregovora i prema onom kako je odslikano u Aneksu 4. Daytonskog mirovnog ugovora.

''Od tada, 22. godine nakon međunarodnog priznanja, građani BiH još  čekaju da budu primljeni u univerzum na koji se temeljne demokratske vrijednosti odnose u punom obujmu'', kazao je Avdispahić.