Imovina stečena kriminalom postaje javno dobro

Tužitelji koji otkrivaju organizirani kriminal i korupciju u BiH posljednjih godina sve više rade i na otkrivanju nelegalno stečene imovine. Automobili, dionice, stanovi, kuće, dionice i novac za koje tužitelji otkriju da su pribavljeni korupcijom, organiziranim kriminalom, utajom poreza, pranjem novca ili drugim krivičnim djelima daju se na privremeno upravljanje agencijama za upravljanje oduzetom imovinom.

Tako su u posljednjih osam godina agencije u Federaciji BiH i Republici Srpskoj upravljale imovinom vrijednom preko 47 milijuna konvertibilnih maraka.

Vlasništvo entiteta

Nakon pravosnažno okončanih sudskih postupaka dio ove imovine postao je trajno vlasništvo entiteta.

Iako su predmeti organiziranog kriminala i korupcije procesuirani i ranije oduzimanje nelegalno stečene imovine nije bilo često. Razlog tome je bilo neuređeno zakonodavstvo i nepostojanje institucija koje bi upravljale oduzetom imovinom.

To se promijenilo nakon što je RS, 2010. godine, donijela poseban zakon kojim je propisala način oduzimanja nelegalno stečene imovinske koristi. Četiri godine kasnije to su učinile i vlasti u FBiH, a potom i Brčko Distrikt BiH. Nakon usvajanja zakona, formirane su entitetske agencije za upravljanje oduzetom imovinom.

''Čim su agencije uspostavljene počele su raditi i upravljati oduzetom imovinom. Povećao se broj predmeta, zvučni slučajevi, skočile su brojke. Od situacije u kojoj toga nije bilo skoro pa nikako došli smo u situaciju da imamo više desetina miliona vrijednu imovinu kojom se upravlja'', kaže profesor Eldan Mujanović koji je među vodećim regionalnim stručnjacima u oblasti oduzimanja nelegalno stečene imovine.

Nelegalno stečena imovina puni proračune

Nakon što dobiju imovinu na upravljanje agencije su dužne procijeniti njezinu vrijednost i odrediti najbolji način na koji će upravljati tom imovinom i očuvati njezinu vrijednost.

Imovina se u pravilu čuva, može se i iznajmljivati, a ukoliko sudovi presude da se imovina trajno oduzima ona može biti i prodana. Novac dobiven upotrebom ili prodajom oduzete imovine se uplaćuje u entitetske proračune. Oduzeta imovina može biti data i drugim institucijama ili poklonjena u humanitarne svrhe.

Međutim, sadašnje propise u FBiH je potrebno unaprijediti kako bi Agencija efikasnije upravljala oduzetom imovinom.

Profesor Mujanović kaže da se trenutno radi na pripremi izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine, nakon čijeg usvajanja se planira donijeti i uredba koja će omogućiti da se oduzeta imovina koristi za dobrobit građana, a što su i europski standardi u ovoj oblasti.

''To znači da se oduzeta imovina koristi u najboljem općem, društvenom interesu. Ne samo da se njome pune proračuni, već da se koristi za programe prevencije kriminala, pomoć žrtvama, jačanje kapaciteta pravosuđa i policije,  dječje centre, za pomoć u liječenju. Dakle, da oduzimanje osim materijalnog ima i simbolički karakter'', objašnjava profesor Mujanović.

Nelegalna imovina skrivena u drugoj državi

Za otkrivanje imovine koja je stečena prodajom droge, utajom poreza ili pranjem novca nije dovoljan samo predan rad institucija jedne države. Europski stručnjaci ističu da oni koji se bave kriminalom svoj nelegalni novac nerijetko prikrivaju kupovanjem nekretnina ili firmi u drugim državama.

Za otkrivanje imovine koja je sakrivena u drugim državama ključna je saradnja institucija u regiji.

''Oni koji se bave visokim kriminalom, koji se mjeri milijunima, su svjesni činjenice da na nacionalnim razinama rastu kapaciteti i fokus institucija da se otkriva i pronalazi njihova nezakonita imovina. Zbog toga oni sve više pribjegavaju razmišljanju da tu svoju imovinu izmještaju preko granice. Obično je ne izmještaju u daleke zemlje, već tu blizu, u Srbiju, Crnu Goru ili Hrvatsku'', objašnjava Mujanović.

Zbog toga su AIRE centar Program za Zapadni Balkan i Regionalna antikorupcijska inicijativa (RAI), uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, pomogli osnivanje regionalne mreže sudaca, tužitelja i predstavnika agencija koje se bave upravljanjem oduzetom imovinom.

"Prekogranična priroda organiziranog kriminala u 21. stoljeću znači da će kriminalci često raditi na tome da svoju nelegalnu zaradu prenesu preko granica. Zbog toga je regionalna i međunarodna suradnja posebno važna", naglašava Biljana Braithwaite, direktorica Programa za Zapadni Balkan AIRE centra.

Braithwaite navodi da su tijekom prethodne dvije godine predstavnici institucija iz regije imali priliku učiti o najboljim praksama od europskih stručnjaka u ovoj oblasti, te da će njihova dalja suradnja pomoći u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije na Zapadnom Balkanu.