Imamović u ofenzivi: Ukinuti srednju razinu i federalizirati gradove

''Skepticizam je najveći problem i on se mora svladati kako bi inicijativa o ukidanju srednje razine vlasti došla na dnevni red'', rekao je Oslobođenju Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle, koji je obišao Unsko-sansku županiju kako bi počeo zagovarati svoju inicijativu o promjeni Ustava FBiH.

Ta promjena podrazumijeva veće ovlasti lokalne razine, federalizaciju gradova i ukidanje srednje razine vlasti. Prvi put će testirati kompletnu priču pred osam krajiških načelnika, koji su među prvima pokazali zainteresiranost na sastanku svih u Bosanskoj Krupi.

''Zapazio sam pozitivne reakcije bužimskog načelnika Zikrije Durakovića, čuo sam se i s Arminom Halitovićem, načelnikom Krupe, a i s kolegom i gradonačelnikom Bihaća Šuhretom Fazlićem sam branio ovu ideju do kasno u noć, na televiziji. U Krajini ćemo se umrežiti i javno reći da se nešto mora poduzimati. Najveća prepreka je skepticizam, ljudi kažu bilo je inicijativa koje nisu ostvarene, ali ova je drugačija, jer prvi put ide odozdo, od načelnika i građana'', rekao je Imamović.

Gradonačelnik Bihaća rekao je kako treba brzo prići definiranju uloge općina u Federaciji.

''Ja ne prihvaćam nepravedan sustav raspodjele prihoda. Da je trenutno stanje loše, najbolje se vidi kod nas koji bivamo zakidani i 22 godine nakon rata. Mislim da se nikome ne sviđa ova politička država, da ovisimo od političke volje raznih razina vlasti. Država se treba vidjeti i osjetiti u gradovima, mi to znamo jer načelnici su najbliži problemima običnih građana. Ovo stanje prate svakakve ružne pojave i tenzije, a svi znamo da se u ovakvom ambijentu ne može živjeti'', naglasio je Šuhret Fazlić.

U Gradskoj upravi Bihać Imamović je govorio o potrebi da se načelnici vežu radi lakšeg obavljanja dužnosti, ne praveći ni nacionalne ni stranačke razlike.

''Mi nismo ni protiv koga, svi građani su naši, ali oni su najugroženiji u priči. U 28 europskih zemalja od javnog dobra trećina ide u općine, a mi u Federaciji s 8,5 posto javnih prihoda koji ostanu gradovima smo zadnji na kontinentu. Više županija u državi ne može opstati, više države je zapravo manje države. Imali bismo i do četiri puta veći prihod u svakoj općini Federacije, bio bi to dramatični preokret nabolje. Ne smije se čekati, na sceni je egzodus, iz ove zemlje odlaze i situirani, jer nemaju nade u ovom paradoksalnom sustavu. Dalje želimo ovo iskomunicirati i sa strukom, znanosti, nevladinim sektorom, vjerskim zajednicama, a na federalnu razinu spreman sam u 2017. podnijeti inicijativu. Ali, hoćemo da se u priču uključi više stranaka, te da vidimo tko će prijedlog odbiti'', rekao je Imamović.

Za podnošenje inicijative, osim što se ne može čekati, 2017. je pogodna jer u njoj nema izbora i može se izbjeći politiziranje. Također, gradonačelnici Bihaća i Tuzle korigirali su se u izjavi o povratu prihoda općinama, jer to više nije ni osam posto, s obzirom na to da je Federacija zadužena kod MMF-a, pa općine sudjeluju u otplati duga iako novce nisu trošile.

Oni podvlače, građani moraju razumjeti da se županije kao ustavne jedinice ovom inicijativom ne žele ukidati, nego samo srednja razina vlasti.

''Nitko neće ostati bez posla. Inspektor rada koji je jučer radio u županijskoj službi samo bi se vratio na posao u općinsku, gdje je inspekcija i bila. Policija i sudstvo bi bili federalni kao što i trebaju, svatko bi išao za svojim poslom, samo bi se oslanjao na jače proračune, a možda i veće plaće. Ukinule bi se samo nadležnosti županija, koje bi se podijelile na Federaciju i općine, a koji bi imali jače državne ingerencije'', napomenuo je Imamović.

Rekao je kako bez posla mogu ostati samo deset premijera, 100 ministara, 140 tajnika ministarstava, 300 pomoćnika, 400 županijskih zastupnika i 1.000 članova plaćenih skupštinskih povjerenstava.