Ima li nade za mlade? Ima, ali moraju raditi

Iz BiH u posljednje dvije godine iselilo oko 80 tisuća ljudi, a jedan od rijetkih koji je ostao je Martin Soldo iz Posušja, koji je odlučio ostati i saditi smilje.

Da nema smilja, radio bih u Australiji

''Ostao sam tu zahvaljujući smilju, ne može se obogatiti ali može se pristojno živjeti od smilja'', rekao je ovaj dvadesetpetogodišnjak, koji kaže kako se oko smilja mora raditi stalno.

''Ako želite živjeti od toga trebate to shvatiti kao posao i raditi ujutro od sedam do pet, pa kasnije idite na kave. Lako je ustat se oko deset ili jedanaest sati i platiti nekoga da vam odradi posao, ali tako ne može'', kaže Soldo dodajući kako ga je smilje zadržalo u rodnoj grudi, inače bi sada radio u Australiji, gdje bi mu sigurno bili bolji uvjeti.

''Moj tata ima tri brata koja su otišla iz BiH. Nas su četiri brata, od toga su trojica otišla a ja ostao, to je otprilike odnos odlazaka i ostanaka u našoj zemlji'', zaključuje Soldo.

Inače, u petak je nevladina udruga Vox Republica Mostar organizira okrugli stol 'Otići ili ipak ostati' u prostorijama Kluba novinara Mostara, gdje su sudionici pokušali pronaći tračak nade za mlade u BiH.

Vera Soldo predsjednica udruge Vox Republika napomenula je kako je broj odlazaka mladih ljudi alarmantan.

Vlasti koče

''S ovog okruglog stola želimo poslati poruku s lokalne razine da možda ipak ima nade, jer na diskusiji sudjeluju mladi ljudi koji su ostvarili svoje snove imaju  biznis i rade. Da živimo u BiH i brojni zakoni se trebaju mijenjati, ali treba poslati poruku nade i malo više inicijative'', rekla je Vera Soldo, dodajući kako su vlasti u dobrom dijelu krive za mnogo toga, ali je i na građanima da krenu s inicijativom i pozitivnim porukama.

Amna Popovac, poduzetnica i aktivistica smatra kako vlasti u Bosni i Hercegovini ne stvaraju povoljne uvjete za razvoj gospodarstva i kvalitetniji život svojih građana.

''Problem je i odnosa poslodavca i radnika, kod nas to često nije kolegijalan odnos. Nedavno sam bila u Tešnju gdje je se trude povećati plaće, nama poslodavcima je problem što država uzima 86 posto na plaće, država onog trena kad otvoriš firmu čini sve da ti je zatvori. Svi onda prijavljuju ljude na minimalac i zato i odlaze, i to s cijelim obiteljima'', kaže Popovac napominjući kako se mora raditi na smanjenju poreznih nameta na plaće.

Nemamo državu nego geografski pojam

''Mi nemamo državu, mi imamo geografski pojam Bosne i Hercegovine. Mi moramo naći nove ljude da zamjene ove na vlasti koji grabe sebi, a ne znaju dati društvu'', zaključuje Popovac.

Grad Široki Brijeg nije zabilježio značajniji odlazak stanovništva u inozemstvo.

„Ja mogu reći kako u Gradu Širokom Brijegu nema značajnijeg broja odlazaka u inozemstvo, jer uglavnom odlaze pojedinci, a ne cijele obitelji. Mislim da tu određene zasluge pripadaju i lokalnoj Upravi koja ne zapošljava ljude, ali stvara preduvjete za zapošljavanje. Danas u Širokom Brijegu ima 7000 zaposlenih, što je najviše u povijesti. Imamo i 4000 zaposlenih, ali prema našim istraživanjima ta brojka nije stvarna, jer jedan dio ljudi radi na 'crno', kazao je savjetnik za Odnose s javnošću Grada Širokog Brijega Drago Martinović.

Profesorica Dijana Gupta usporedila je odlaske nekada i sada govoreći da su ljudi koji su odlazili sedmadesetih bili neobrazovani i išli su fizički raditi, dok danas BiH izvozi obrazovane ljude, koje zapadno tržište prepoznaje.

''68 posto mladih odlazi, mi moramo zadržati mlade, jedino riješene vidim u što bržem ulasku u EU'', zaključila je Gupta.

Odlaze mladi, obrazovani, obitelji...

''Danas imamo problem da se iseljavaju mladi i obrazovani ljudi, ali ne samo iz ruralnih nego i iz urbanih sredina. Vezano za ostanak stanovništva neophodno bi bilo donijeti i populacijsku politiku koja bi nastojala zadržati stanovništvo, što se može postići poboljšanjem obiteljske politike'', rekla je magistrica prirodnih znanosti Marina Čuljak, zaposlenica Gradske uprave.

Josip Juričić načelnik općine Prozor-Rama istaknuo je kako su se u njegovoj općini već pozabavili ovim problemom i organizirali tematsku sjednicu općinskog vijeća.

''Općine ne mogu same riješiti tu problematiku, mogu malo poboljšati situaciju ali rješenja se moraju nalaziti na razini države. Nažalost s državne razine nema nikakvih prijedloga. Otvoreno prozivamo hrvatske političare koji ne čine dovoljno. Hrvati se iseljavaju,treba naći način da ljudi više ne bježe'', kazao je Juričić.