Ima li Bosna i Hercegovina dovoljno sigurnih kuća za ugroženu djecu?
Trideset i jedno dijete koje je krajem veljače pronađeno u jednoj obiteljskoj kući u Brčko distriktu bit će u nadolazećem razdoblju raspoređeno u četiri sigurne kuće u Bosni i Hercegovini. Slučaj iz Brčkog potresao je javnost u našoj zemlji i regiji, ali i još jednom ukazao na nedostatke sustava. Ima li Bosna i Hercegovina kapacitete za prihvat djece koja su žrtve trgovine ljudima ili su na neki drugi način ugrožena?
Sigurna kuća na području Semberije u nadolazećem razdoblju primit će dio mališana koji su, nakon pronalaska u kući u Brčkom, bili smješteni u jednom hotelu u Distriktu. S obzirom na to da Brčko nema prihvatilište niti kapacitete za prihvat tolikog broja djece, mališani će biti raspoređeni širom Bosne i Hercegovine, piše BHRT.
31 dijete u sigurnoj kući
"Svih 31 djece bit će smješteno, uz našu tu su sigurne kuće u Modriči, Bihaću i Mostaru, djeca će biti raspoređena tu. Situacija nije nimalo lijepa, nedostaje smještajnih kapaciteta, sve ove sigurne kuće su prvenstveno za smještaj djece žrtava obiteljskog ili rodno uvjetovanog nasilja", kazala je Ljilja Lukić, Fondacija "Lara" Bijeljina:
Bosna i Hercegovina nema specijalizirane kapacitete za prihvat djece koja su žrtve trgovine ljudima ili su na neki drugi način ugrožena, kažu u udruzi "Otaharin" u Bijeljini. U ovom gradu trenutačno je u tijeku izgradnja prihvatilišta koje bi trebalo pokrivati cijelu regiju, a čiji je kapacitet 20 djece.
"Bijeljina dobiva prihvatilište i to je jedino prihvatilište ove vrste možda čak i u Bosni i Hercegovini jer se radi o izgradnji koja je od temelja i njezina namjena je da bude prihvatilište za djecu, odnosno za mlade do 18 godina. Mi gotovo deset godina zagovaramo jer je naš interes da se djeca s ulice sklone i da se na duži period s njima može raditi dok se ne riješi problem zbog kojeg su oni na ulici'', pojasnio je Dragan Joković, Centar za integrativnu inkluziju Roma i Romkinja "Otaharin":
Ugroženoj djeci podršku pružaju i u dnevnim centrima za djecu u riziku i s ulice. Iako postoje u više gradova, ovi centri samo privremeno rješavaju problem, jer se djeca nakon dana provedenog tamo ponovno vraćaju u sredine u kojima su na neki način zloupotrijebljena. Slučaj iz Brčkog još jednom je ukazao na nedostatke sustava, ali i ostavio pitanje – što dalje?
Programi prevencije
"Smatram da su vrlo bitni programi prevencije, ne umanjujući pritom sve reaktivne programe koji postoje. Zaštita prava djeteta nije samo zakonski okvir, nego su i konkretne i učinkovite mjere i prevencije i intervencije, a svakako i rehabilitacije ako se utvrdi da je neko dijete prošlo kroz neko zlostavljanje", naglasila je Slađana Skenderović, direktorica SOS Dječjeg sela Gračanica:
"Naši prijedlozi za poboljšanje trenutačnog stanja su pooštriti kaznene mjere za roditelje koji zanemaruju djecu, osnovati centar za socijalni rad izvan okvira vlade Distrikta, uspostaviti sustav prevencije u suradnji sa školama te otvoriti prihvatilište za djecu potencijalne žrtve trgovine ljudima", istaknula je Alisa Hodžić, predstavnica pokreta za zaštitu prava djece "Plavi svijet":
I dok nevladin sektor radi sve što je u njihovoj nadležnosti i vrlo često i preko svojih mogućnosti, institucije su te od kojih ovisi epilog ovakvih i sličnih slučajeva. Alarm je odavno upaljen.
