Ibrahim Delić - znatiželja ga odvela do sirijskog ratišta

Pripadnik selefijskog pokreta Ibrahim Delić kaže da su ga znatiželja i solidarnost iz sela Gornja Bočinja kod Maglaja odveli u Siriju u ljeto 2013. godine, zbog čega mu se danas sudi za priključivanje terorističkim jedinicama.

Delić je u siječnju napunio 45 godina, teški je invalid i kreće se pomoću štaka. Za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) BiH kaže da se njegov život promijenio 1992. godine. U vrijeme rata u BiH živio je na području Željeznog Polja kod Žepča sa ocem i majkom. Obitelj je prakticirala tradicionalni bosanski islam, a Delić o vjeri nije mnogo znao.

S 24 godine se priključio lokalnoj jedinici Armije BiH, a u jesen 1992., na područje na kojem je živio dolazi grupa stranih boraca – mudžahedina. Počeli su se družiti, zajedno odlaziti u borbe i Delić je prihvatio njihov način prakticiranja islama, odnosno selefijski pravac.
''Ja bi rekao da smo shvatili pravo islam, da smo prihvatili pravi islam. Uključili se pravo u te islamske propise, hajde da tako nazovem'', objašnjava Delić.

U ratu je postao moralist svoje jedinice i jedan od zapovjednika.

''U vjeri nema razdvajanja. Onaj tko je moralist, on drži predavanja i vodi akcije'', pojašnjava on i dodaje da je dva puta ranjavan.

Vjerska predavanja

Nakon rata Delić drži predavanja o vjeri, obilazeći mjesta po BiH, sve do 2002. godine, kada kupuje kuću u Gornjoj Bočinji i nabavlja stado ovaca. Tri godine poslije sa suprugom i djecom odlazi u Damask, glavni grad Sirije, kako bi studirao. Ali ne ostaju dugo. U Gornju Bočinju se vraćaju poslije godinu, jer je Delić uvidio, kako kaže, ''da se neće dobro završiti''.

Rat u Siriji počinje u proljeće 2011. između snaga vlade predsjednika Bashar al-Ashada i pobunjenika koji njegovu vladajuću stranku nastoje svrgnuti s vlasti. Izvještaje iz Sirije Delić je pratio putem interneta i televizije. Potresli su ga, objašnjava, zločini koje je vidio u medijima.

''Mene je najviše pogodilo kada sam vidio na internetu djecu kako ubijaju, žene, kako ljude ubijaju, kako ih pate. Proletjela mi Bosna, taj bosanski rat. I ja sam znao da se ne mogu boriti. Ja sam htio da vidim, makar da se pojavim, da sa tim ljudima se solidariziram'', pojašnjava.

Za vrijeme sukoba u Siriji jača utjecaj grupa poput Islamske države i Nusra fronta, a koje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u svibnju 2013. stavlja na listu terorističkih organizacija. Ovim terorističkim organizacijama se priključuju ljudi iz cijelog svijeta, a prvi odlazak iz BiH registriran je 2012. godine.

Prema podacima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), na sirijskom ratištu je boravilo oko 200 osoba iz BiH, a masovni odlasci dogodili su se 2013. godine, kada i Delić dolazi.

''Ja nisam htio ići kao vojnik, jer nisam sposoban bio, 90 posto sam invalid bio već'', kaže on.
Prije nego će otići, Delić je održao hutbu o stanju u Siriji i džihadu. Objavljena je na društvenoj mreži YouTube u lipnju 2013. godine.

''Džihad ostaje do sudnjeg dana. Idite ljudi, propustit ćete vlak, pogotovo braća koja su u Bosni propustila vlakova, vagona dosta. Idite braćo, borite se... Ne znam tko je vidio, braćo, džihad i ljepotu džihada i tko je naučio mirisat barut, željezo kada izađe na onu liniju, osvoji, pa ono od vrućeg oružja, ono braćo miriše. Nekom smrdi, meni miriše. A da ne govorimo o ljepoti slave pobjede'', govori Delić u ovoj hutbi.

Boravak u Siriji

Krajem srpnja 2013. s još dvojicom prijatelja Delić kreće za Siriju, dok supruga i djeca ostaju kući. Sa sarajevskog aerodroma su poletjeli za Istanbul. Dodaje kako su svi znali gdje idu i smatra kako u to vrijeme odlazak u Siriju nije bio zabranjen i da je 'Amerika je tada bila protiv Bashara al-Assada'.

Ubrzo su stigli na tursko-sirijsku granicu, gdje je bilo mnogo izbjeglica iz Sirije. Upečatljiv mu je bio dječak iz grada Hama.

''Nije imao što obući. Ja sam ga uzeo i to mi je bio najdraži moj potez ili gesta ili djelo. Uzeo sam ga, odveo sam ga u neku trgovinu i obukao sam ga. Vidio sam u njegovima očima tu radost'', prisjeća se.

Po prelasku granice, Delić dolazi u jedan od kampova s izbjeglicama, a odatle u manju vojarnu.

''Samo se javiš u vojarnu ili na ulicu ili nekom privatno odeš u kuću. I ja sam se javio u vojarnu, tu je već bilo nekih Bosanaca'', dodaje on.

Bosanci i Arapi koji su, kako kaže, čuli za njega, prilaze mu i odlaze skupa do sjedišta jedinice u gradu Haritan.

''U toj jedinici bilo je izmiješanih ljudi, Čečena i tako... Došao sam tamo, neki ‘Komandosi’ se zovu. Nisam htio potpisati ni ja ni moji iz Maglaja, da ćemo uopće biti u toj jedinici'', kaže Delić.

Tvrdi da s tom jedinicom ništa nije imao, osim što je kod njih jeo i spavao. Priča da je vrijeme provodio obilazeći gradove, a deset do 15 dana po dolasku, održao je i hutbu za Bajram.

''Allah voli one koji se bore kao bedemi čvrsti... Nema razilaženja na ovom putu braćo. Na ovom putu gore je tko se raziđe, nego kada se raziđe u miru. Kada vas neko pozove da mu pomognete u vjeri, vi ste dužni da se odazovete. Oni koji se nisu odazvali, ne znaju kakvo je stanje u Siriji'', rekao je tada Delić.

Za BIRN Delić kaže da je nastojao ljude iz BiH okupiti u jednu jedinicu. Procjenjuje da je u vrijeme dok je on boravio državljana BiH bilo između 70 i 90, uglavnom mlađih momaka.

''Htio sam da te Bosance koji su tamo otišli da ih ujedinim u jednu jedinicu da se čuvaju, jer sam vidio da ih neke jedinice izdaju'', pojašnjava Delić.

Sredinom kolovoza 2013. Delić je otišao u grad Azaz u Sriji, u kojem boravio do povratka u BiH.

Kaže da je tamo držao vjerska predavanja vojnicima.

Kući se vratio početkom rujna, i kako za BIRN tvrdi, u Siriji je vidio ''neorganizirani džihad'', kao i 'neslogu među muslimanima kada je u pitanju obrana'.

''Neće niko nikog da sluša i svatko ima svoje neko mišljenje. On je najpametniji i tako sebi borbu u glavi u mentalnom sklopu formirao da može ići kada hoće, vratiti se kada hoće. To se meni pogotovo nije sviđalo, jer mi smo u Bosni naučili drugačije'', pojašnjava on i dodaje kako nije do kraja uspio državljane BiH spojiti u jednu jedinicu.

Uhićenje i suđenje

BiH je u ljeto 2014. godine izmijenila Krazneni zakon i uvela nova djela kojim se tretiraju odlasci na strana ratišta.

Delić je uhićen u rujnu 2014. godine u akciji 'Damask' skupa s većim brojem članova selefijske zajednice i optužen je po novom zakonu. Prilikom uhićenja, istražitelji Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su u njegovoj kući pronašli pušku za koju nije imao dozvolu i deset bombi.
Kaže da su bombe već bile u kući kada je doselio i da nije znao što će sa njima, pa ih je ostavio, dok je pušku držao radi ovaca jer u okolnoj šumi ima medvjeda i vukova.

Deliću, koji se brani sa slobode, u tijeku je suđenje.

Očekuje da će biti oslobođen. Svoje uvjerenje zasniva na tvrdnji da se nije priključio niti jednoj jedinici koja je proglašena terorističkom i činjenici da je kazneno djelo uvedeno nakon njegovog povratka iz Sirije.

''Ja da sam neka prijetnja po državu, po mir, po društvo, to nije istina'', kaže Ibrahim.