I dogovor o Izbornom zakonu za 15 dana?

''Duboko sam uvjeren da ćemo kroz politički dogovor o izmjenama izbornog zakona Europi uskoro poslati snažnu poruku da BiH može funkcionirati kao država kojoj je mjesto u europskoj obitelji'', rekao je predsjedatelj Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović govoreći za Faktor o podnošenju aplikacije za članstvo u EU.

Čović je rekao kako BiH, zbog kašnjenja s procesom prilagodbe Sporazuma o stabilizaciju i pridruživanju BiH, trpi posljedice jer smo s 1. siječnja izgubili trgovinske povlastice i da BiH nikada nije ni bila u poziciji postavljati uvjete EU.

Naglasio je kako je usvajanje Protokola o trgovini na SSP obveza koja je proizašla iz nove stvarnosti uvjetovane ulaskom Republike Hrvatske u EU, te da je taj posao trebalo završiti mnogo ranije, a paralelno pripremiti mehanizme koje će zaštititi bh. proizvođače i prilagoditi ih novim uvjetima nakon dolaska EU-a na naše granice.

Razumijevanje EU i nespremnost BiH

''Unatoč prevelikom značaju tog pitanja, to nije učinjeno na vrijeme, a umjesto da se kritički sagledaju propusti kalkuliralo se s idejama o mogućnosti pregovora s EU-om u smislu njezinog uvjetovanja, što nije ništa drugo do dezavuiranje javnosti. Ipak EU je po tom pitanju pokazala fleksibilnost i razumijevanje za BiH i njezinu nespremnost na izmijenjene tržišne odnose. Naime, EU je pružila jamstva da će kroz svoje fondove BiH staviti na raspolaganje sredstva potrebna za kompenzaciju očekivanog negativnog trgovinskog balansa u kritičnim segmentima i podizanje izvoznih kapaciteta uz odgovarajuću fleksibilnost kod izvoza bh. proizvoda na europsko tržište'', naveo je Čović.

Upitan hoće li HDZBiH izaći sa svojim prijedlogom izmjene Izbornog zakona Čović je rekao da je potpuno jasno da izborna pravila moraju biti ustanovljena na način da onemoguće veće skupine da izaberu svoje predstavnike na zajamčena mjesta manjih skupina u institucije koje imaju karakter kolektivnog predstavljanja.

''Mi moramo sačuvati legitimitet, a potom i vjerodostojnost i autoritet tih institucija. To je važno za naš politički identitet i stabilnost sustava. Takve institucije od posebnog značaja za potvrdu konstitutivnosti naroda su Predsjedništvo BiH i domovi naroda. Kao i sve druge institucije one da bi bile demokratske, moraju biti i reprezentativne na način da njihovi izabrani dužnosnici imaju kolektivni legitimitet konstitutivnih naroda koji si ustavna, društvena pa ako hoćete i povijesna činjenica. To je nešto što se naprosto mora respektirati'', tvrdi Čović.

Po njegovim riječima, sadašnje odredbe izbornog zakona nisu u skladu s ustavnim načelom konstitutivnosti, jer ne pružaju svim narodima jednaku mogućnost legitimnog izbora predstavnika u tijela kolektivnog predstavljanja. Osim toga, ne dopuštaju kandidiranje i izbor građana koji se ne izjašnjavaju pripadnicima jednog od konstitutivnih naroda, što suština predmeta Sejdić-Finci po presudi Europskog suda za ljudska prava.

Čović je dodao da već pregovaraju sa svojim partnerima u Federaciji i ti pregovori su iz načelne faze, gdje su postigli potrebni konsenzus, sada već prešli u operativnu fazu kada razrađuju i razmjenjuju prijedloge modela, a očekuje da će konačan politički dogovor u tim pitanjima postići do 15. veljače kada predaje Zahtjev za članstvo u EU.

Smatra da će BiH na taj način dodatno pojačati svoju vjerodostojnost, a zahtjev za članstvo će još više dobiti na težini, što će potpuno doći do izražaja kada ga EU bude ocjenjivala.

Ako ništa, radi novca

S druge strane, Čovićev kolega iz Predsjedništva, Mladen Ivanić, rekao je u u zajedničkom intervjuu za agencije Fena i Xinhua kako BiH prije svega mora predati aplikaciju za članstvo u EU zbog veoma kompleksne geopolitičke situacije.

''Neće biti lako dobiti status kandidata, ali sam optimista… Vjerujem da će EU prihvatiti našu aplikaciju i dati nam status kandidata. Tek tada počinje pravi posao. Ako BiH ne postane dio EU, ostat će izolirana i mi ćemo ostati da se bavimo našim unutarnjim razlikama. Bošnjaci, Srbi i Hrvati će nastaviti s unutarnjim političkim sukobima. Ako budemo dio nečeg većeg i šireg, onda ćemo morati prihvatiti pravila koja su postavljena negdje daleko odavde'', rekao je srpski član Predsjedništva BiH.

Ivanić smatra kako moramo učiniti mnogo toga prije nego budemo spremni postati članicom EU.

''Treba nam vremena za to. Na primjeru Hrvatske možemo vidjeti da je toj zemlji bilo potrebno desetak godina da od statusa kandidata dođe do punopravnog članstva. Dakle, razdoblje od deset godina je realno i to u najboljim mogućim uvjetima u kojima moramo usvojiti sva pravila i propise, ispuniti sve obveze što će na kraju rezultirati punopravnim članstvom. Mislim da je status kandidata vrlo važan, jer to znači da imate na raspolaganju financijsku podršku. Da budem iskren, ako bih bio u poziciji da biram, želio bih da BiH bude zemlja kandidat neko vrijeme, pod uvjetom da imamo financijsku podršku, kako bi se zapravo pripremila za članstvo. Jer, onog trenutka kada postanete punopravna članica, nema više financijske podrške. Stoga, status kandidata može biti čak i koristan za zemlju ako imamo neophodno znanje i vještine da to maksimalno iskoristimo'', rekao je Ivanić dodavši kako je pesimističan o tome koliko će BiH biti u stanju regulirati procese unutar same sebe ako je pristupi Uniji.