Veliki skup Hrvata u Austriji odaslao snažne poruke

Zajedništvo, jedinstvo, okupljanje i čvršće međusobno povezivanje, glavne su poruke s Prvog kongresa hrvatskih udruga u Austriji koji se održao u kongresnoj dvorani svjetski poznatog Austria Center Vienna u Beču.

Organizator skupa – Hrvatski dom Beč na jednom je mjesto uspio okupiti i spojiti brojne goste iz javnog i društvenog života Austrije, Hrvatske i BiH.

Sinergija

Svi su blii suglasni kako je Hrvatima u Austriji potreba snažnija sinergija radi bolje promocije i zaštite nacionalnog identiteta kroz jezik, kulturu, sport i sl., ali i kvalitetnija integracija u austrijsko društvo kojom bi se otvorila mogućnost sukreiranja politika koje utječu i na Hrvate kao jedne od najvažnijih zajednica u Austriji.

''Želja nam je da s našim zajedništvom budemo snaga koja će biti aktivan sudionik austrijskog društva kako nas ne bi svi ti procesi mimoilazili kao prije. Potrebno nam je to zajedništvo, jer previše smo se okrenuli jedno od drugoga, svatko je na svojem ćošku, i to nije dobro'', poručio je predsjednik Hrvatskog doma Beč Andrej Lucić na jednom od panela koji su održani u sklopu Kongresa.

Pojasnio je kako cilj udruge Hrvatskog doma nije da bude krovna udruga svih Hrvata u Austriji i da nije nikome konkurencija, već joj je misija da poveže sve Hrvate bez obzira otkuda su i kada su došli, da bude spoj svih generacija, a u sve u svrhu snažnijeg statusa Hrvata u austrijskom društvu.

''Kongres je samo jedna stepenica na našem putu. Nakon njega, intenzivno krećemo s aktivnostima na ostvarenju naših ciljeva'', poručio je predsjednik Hrvatskog doma, izdvojivši kako će među prioritetima biti uspostavljanje info centra, a najvažniji je projekt izgradnja Hrvatskog doma u Beču koji je već nekoliko desetljeća čežnja svih Hrvata.

''Vjerujemo kako ćemo Hrvatski dom imati u 2020. godini'', poručio je Lucić.

Primjer drugima

Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u obraćanju nazočnima dao je podršku Hrvatskom domu Beč, izrazivši nadu kako će taj projekt i brojne druge aktivnosti koje predstoje na izazovnom putu udruge Hrvatski dom biti primjer mnogima drugima.

''Ideja Hrvatskog doma hvale je vrijedan projekt koji potiče i promiče hrvatsko zajedništvo jer samo zajedničkim nastojanjima možemo ostvariti konkretne rezultate te zbog toga naš Ured očekuje i posebno potiče aktivan stav Hrvata izvan Hrvatske, njihove ideje, potrebe i konkretne prijedloge glede unapređenja suradnje, koja treba biti učinkovita i kvalitetna'', rekao je Magdić u obraćanju.

Branimir Lončar, opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH u Austriji, u svom je obraćanju podržao osnivanje udruge Hrvatski dom Beč te njihove ciljeve, poručivši kako su to plemeniti ciljevi, ali da će u njihovu ostvarenju sigurno biti i prepreka.

''Važno je ne posustajati, već nastaviti dalje'', kazao je Lončar, prisjetivši se izgradnje Hrvatskog doma u Aucklandu na Novom Zelandu. Kazao je kako je vrlo ponosan što je sudjelovao u tom projektu.

Bez jedinstva

Josip Koren, voditelj Hrvatske katoličke misije u Beču, u svojemu je govoru detektirao srž problema Hrvata u Austriji, a to je nejedinstvo.

''Godinama promatram i primijetim kako se jedinstvo Hrvata može samo osjetiti u crkvi, a kada izađu iz nje svatko trči svojem dvorištu. Nama nedostaje jedan centar u kojem bi zaista Hrvati doživjeli jedno zajedništvo. Kada sam čuo za ovo što se u Beču priprema s Hrvatskim domom, onda mi je zaigralo srce od radosti. Imao sam dojam i osjećaj da se rađa nešto novo ovdje u Beču i to nešto dobroga. Zbog toga sve čestitke na hrabrosti. Vjerujem da neće biti lagano, mi smo Hrvati, na žalost, nesložni ali zapravo svi žudimo za jednim zajedništvom, slogom'', kazao je fra Josip u emotivnom govoru.

Podršku radu Hrvatskog doma Beč dao je i Petar Tyran iz Hrvatskog centra u Beču koji je ujedno iskoristio prigodu da nazočne upozna s izazovima s kojima se suočavaju gradišćanski Hrvati.

U sklopu Kongresa, predstavio se i dio tima Hrvatskog doma Beč, a riječ je visokoobrazovanim mladim ljudima koje imaju iskustvo i kompetencija u raznim područjima društvenog djelovanja – za kulturu mag. Andrea Nikolić, za jezik mag. Marina Turkalj te za djecu i mlade mag. Martina Horvat.

Osim panel rasprava, na Kongresu je prezentiran vrlo bogat i raznovrsan kulturno-zabavni program u kojem su se predstavila kulturno-umjetnička društva, a uspješni nastupi su bili i renomiranih hrvatskih glazbenika, pjevača i svirača.

Nastupili su vrhunski hrvatski bečki glazbenici: Ivana Nikolić, oboa, Josipa Bainac, sopran, Luka Gudelj, tenor, Stipe Bilić, klavir, Andrea Nikolić, violina & umjetničko vodstvo, Lionel Lubina (6 godina), harmonika, Mlade bečke mažoretkinje, Hrvatsko pjevačko društvo Jelačić iz Zaprešića, Kulturno-umjetničko društvo Hruševec Kupljenski, HSKD Raščica Beč, KUD Posavski vez Beč

Posebni gosti večeri bili su Zlatni dukati, koji sada djeluju pod nazivom Najbolji hrvatski tamburaši.