Hrvatska obilježila Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Podizanjem državne zastave na kninskoj tvrđavi jutros je počela proslava Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i dana hrvatskih branitelja.

Glavna svečanost održana je na gradskome stadionu na kojemu je održan prigodni program, a nazočnima su se obratili predsjednici Vlade, Sabor i države Jadranka Kosor, Luka Bebić i Ivo Josipović.

Na stadionu u šesnaest postroja okupilo se više od 1200 pripadnika OSRH, udruga branitelja i pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova. Prvi puta, u sklopu postroja, javnosti je predstavljen i postroj EU borbenih skupina u kojima RH sudjeluje kroz ostvarivanje zadaća i misija Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU.

Obraćajući se okupljenima premijerka Jadranka Kosor je rekla kako bez Oluje i bez zapovjednika koji su je vodili mi danas ne bismo bili ovdje, ne bismo imali što slaviti i ne bismo imali na što biti ponosni. Upućujući pozdrave hrvatskim braniteljima i generalima premijerka je posebno pozdravila generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, što su nazočni popratili dugačkim, burnim pljeskom. Kako je rekla, Oluja je bila pobjednička, pravedna i časna borba za oslobođenje Hrvatske.

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Ivo Josipović rekao je da je danas dan kojim slavimo pobjedu u legitimnoj i pravednoj obrani domovine. Blistava hrvatska akcija ne smije biti dovedena u pitanje zbog nečasnih postupaka pojedinaca odgovornih za zločine protiv sugrađana srpske nacionalnosti. Zločin je zločin i treba ga kazniti, poručio je Josipović.

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić podsjetio je na ulogu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je, kako je rekao, utemeljio hrvatsku oružanu silu i hrvatske državne ustavne institucije.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage u Oluji su oslobodile nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu državnog teritorija, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.

Kruna akcije bilo je oslobađanje Knina koji je bio središte i simbol srpske pobune koja je počela u ljeto 1990. blokadom hrvatskih prometnica, a s vremenom je prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrpskog stanovništva, u čemu je lokalnim Srbima pomagala i JNA.

Oluja je počela u petak, 4. kolovoza 1995., u pet sati, a u ranim večernjim satima tog dana hrvatska i međunarodna javnost upoznati su da akcija teče prema planu, čemu je prethodio i poziv hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana građanima srpske nacionalnosti da ostanu u svojim kućama.

Te večeri Hrvatska vojska i policija oslobodile su Sveti Rok nedaleko od Knina koji se našao u njihovu okruženju, kao i više gradova na okupiranim područjima.

U subotu, 5. kolovoza, točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava, a oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje kraj Slunja te više prometnica. Oslobođena je i Dubica te su hrvatske snage došle na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Vijesti o oslobađanju Plaškog, Ličkog Osika i Vrhovina, Obrovca, Korenice, Slunja, Plitvica te drugih gradova i mjesta stigle su 6. kolovoza, a dan kasnije tadašnji ministar obrane Gojko Šušak objavio je da je, nakon 84 sata, završena akcija Oluja u bivšim sektorima sjever i jug.

U Oluji su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno.