Hrvati iz BiH za EU, ali im se ne isplati glasovati

Hrvatski državljani iz BiH, njih oko 264 .000 s pravom glasa, u nedjelju će moći glasovati na referendumu za ulazak RH u Europsku uniju na samo četiri biračka mjesta. Dovoljan je to razlog za pesimistične najave kako će odziv biti vrlo mali, odnosno zanemariv.

Ipak, kako sada stvari stoje, Hrvati u BiH, u kolikom god broju budu izašli, dat će svoj glas za EU, iako kampanja oko referenduma zapravo i nije postojala u našoj zemlji.

Zbog vlastitih uvjerenja kao i činjenice da Hrvati u našoj zemlji Hrvatsku doživljavaju kao svoju drugu domovinu te očekuju pozitivne promjene kako za RH, tako i za sebe kao hrvatske državljane, odluka za ulazak u Uniju će biti gotovo pa plebiscitarna.

Bez obzira na činjenicu da među Hrvatima u BiH postoji stanoviti broj onih koji su protiv ulaska; prvenstveno iz straha da će time Hrvatska svoju teško stečenu neovisnost početi gubiti, čini se da će njihovi glasovi ipak biti u manjini.

Međutim, gledajući izuzetno mali broj biračkih mjesta raspoređenih u četiri grada: Mostar, Sarajevo, Tuzla i Banja Luka, izlaznost će biti mala, jer je teško za očekivati da ljudi s područja od Neuma do Drvara dolaze u Mostar samo kako bi dali svoj glas.

Osim ekonomske neisplativosti, kao i manjka vremena, Hrvatima u BiH vlasti RH do sada nisu na pravi način objasnile sve pozitivne stvari koje mogu očekivati jednom kada nam susjedna država uđe u Uniju. I to će svakako biti otežavajuća okolnost zbog koje se ne može očekivati veći postotak izlaznosti.

Velimir Pleša, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru, osobno je svjestan činjenice kako broj Hrvata na referendumu u BiH neće biti značajan. Iako mu je u ovom trenutku teško prognozirati, on je u izjavi za Dnevni list kazao kako će biti vrlo dobro ako izlaznost bude približna broju birača koji su izašli na izbore za Hrvatski sabor u prosincu prošle godine.

Naime, tada je u dva dana na izbore izišlo tek nešto više od 17 tisuća Hrvata, odnosno jedva 6,6 posto od ukupnog broja birača. Pleša tvrdi kako će biti zadovoljan ako se ovaj put približimo tom broju, a kao razloge male izlaznosti naveo je, između ostalog, i činjenicu da je ograničen broj biračkih mjesta.

No, više od svega je bitna, smatra generalni konzul RH, politička poruka koju Hrvati u BiH mogu poslati svojim glasom, iako njihov broj neće biti presudan za ukupni rezultat.

Inače, vlasti RH u našoj zemlji podsjećaju kako će Hrvati u BiH imati potpuno jednaka prava kao i svi drugi državljani RH, živjeli oni u Hrvatskoj, Njemačkoj ili SAD-u. Dakle, jednom kada RH uđe u Uniju, Hrvati u BiH će postati državljanima Europske unije jer će bez radnih viza i radnih dozvola moći pronaći i radno mjesto u bilo kojoj državi EU-a.

Istodobno, Hrvati iz naše zemlje moći će jednostavnije studirati na pojedinim sveučilištima u Europi te će doći i do puno jednostavnije i bolje mobilnosti i radnih ljudi i radnika, a u svemu ne treba zaboraviti i proces prelaska granice koji će zapravo jedino Hrvatima u BiH biti olakšan.

No, mnogo važnije od svega je zadržavanje Hrvata u BiH, a to se može napraviti kroz proces međugranične suradnje preko hrvatskih gradova i općina s druge strane granice, kroz koji će Hrvati moći sudjelovati i prijavljivati se na pojedine projekte u Uniji. Takva suradnja je samo dodatni motiv Hrvatima da ostanu u BiH, a ne da započnu novu etapu iseljavanja iz zemlje.