Hoće li odluka o Han-Pijesku dovesti do nove političke krize?

U Upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske tvrde da nema uvjeta za provođenja presude Suda BiH o upisu vojne imovine u Han Pijesku.

''Postupajući u prvostupanjskom i drugostupanjskom upravnom postupku, u zakonu predviđenim rokovima, utvrđeno je da postoje određene manjkavosti u presudi Suda BiH, te da navedena presuda nije provediva u evidencijama o nepokretnostima koje vodi Uprava, odnosno Područna jedinica Han Pijesak'', priopćeno je iz Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS.

O presudi

U Područnoj jedinici Han Pijesak, Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove(RUGIP), primljen je zahtjev za knjiženje perspektivne vojne imovine i to na osnovu presude Suda BiH, ali je i taj zahtjev odbijen kao neosnovan. Također, odbijena je i uložena žalba, kao neosnovana. Zahtjev se odnosio na stacionarno–komunikacijsko čvorište „Veliki Žep“, odnosno nepokretnosti ukupne površine 11.474 kvadratna metra.

Prema podacima kojima raspolažu, kada je u pitanju knjiženje perspektivne vojne imovine i postupanje Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, upravni sporovi kod nadležnog okružnog suda pokrenuti su u tri slučaja - Han Pijesak, Doboj i Bileća.

Od pokrenutih tužbi u upravnom sporu protiv drugosteupanjskog organa jedan je okončan u Okružnom sudu u Doboju tako što je tužba odbijena i potvrđeno drugostupanjsko rješenje Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

Po Odluci o veličini, strukturi i lokacijama Oružanih snaga BiH i izmjenama i dopunama te odluke perspektivna vojna imovina nalazi se na teritoriji ukupno 17 općina i gradova RS-a.

Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove ukupno je stiglo 11 zahtjeva Pravobranilaštva BiH za knjiženje perspektivne vojne imovine i to na području Mrkonjić Grada, Prijedora, Banje Luke, Prnjavora, Dervente, Doboja, Bijeljine, Ugljevika, Foče i Bileće.

Zahtjevi se odnose na objekte: vojarna „Kozara“ Banja Luka; vojarna „Bilećki borci“ Bileća; vojarna „Žarko Zgonjanin“ Prijedor; vojarne „Vojvoda Radomir Putnik“ i „Treći maj“ Doboj; stacionarno-komunikacijsko čvorište „Svinjar“ Prnjavor; vojarna „Kula“ Mrkonjić Grad; lokalni poligon obuke i strelišta „Lazarevica“ Ugljevik, vojarna „Zdravko Čelar“ Derventa; skladište naoružanja i vojne opreme „Rabić“ Derventa; skladište pogonskog goriva „Filipović“ Foča, vojarna „Vojvode Stepe Stepanovića“ Bijeljina. Riječ je o ukupnim površinama od oko 624 hektara.

Od ukupno pristiglih zahtjeva, sedam je odbijeno u prvostuanjskom postupku kao neosnovani, navode iz Uprave za geodetske i imovinsko-pravne RS.

Na ukupno šest rješenja, kojima su zahtjevi odbijeni, uložene su žalbe koje su također odbijene kao neosnovane. Na jedno od rješenja kojim je zahtjev odbijen je uložena žalba koja se nalazi u razmatranju pred drugostupanjskim organom. Četiri zahtjeva su u radu pred prvostupanjskim organom u područnim jedinicama Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

Ustavni sud BiH donio je Odluku kojom je odbijena apelacija Pravobranilaštva RS-a, koje je u rujnu 2016. godine uložilo apelaciju Ustavnom sudu BiH i zatražilo odgodu izvršenja Odluke Apelacijskog vijeća Suda BiH kojom je naloženo da vojna imovina u Han Pijesku (objekt Veliki Žep) bude uknjižena na BiH.

Ministarstvo obrane BiH ne komentira

Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine (MO BiH) potvrdilo je da je posredstvom Pravobranilaštva BiH informirano o odluci Ustavnog suda BiH o apelaciji koja se tiče pitanja vlasništva nad Stacionarnim komunikacijskim čvorištem Veliki Žep kod Han-Pijeska.

''MO BiH ne komentira odluke Ustavnog suda BiH pa ni ovu. Kako smo informirani, odluka je konačna i obvezujuća, a njeno provođenje će u skladu sa zakonom zahtijevati Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, kao zakonski zastupnik MO BiH'', priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću MO BiH vezano za značajan broj medijskih upita koji se odnose na odluku Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine.

Burne reakcije iz RS-a

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ocijenio je da je odbijanjem apelacije Pravobranilaštva Republike Srpske u vezi sa knjiženjem vojne imovine, Ustavni sud BiH samo potvrdio da je riječ o političkom, a ne pravosudnom tijelu zaduženom za zaštitu ustavnog poretka.

Dodik je u izjavi Srni napomenuo da je ovo samo jedna u nizu odluka Ustavnog suda BiH koja je politički dirigirana i direktno uperena protiv Republike Srpske.

"Da budem do kraja iskren, ova odluka za mene nije iznenađenje ako se ima u vidu da Ustavni sud BiH u kontinuitetu donosi antiustavne i političke odluke. Ne postoji zakon koji kaže da BiH ima imovinu, te prema tome ne postoji nijedan pravni osnov za knjiženje bilo koje lokacije ili objekta na BiH", rekao je predsjednik Srpske.

Naglasio je da odluka Ustavnog suda BiH duboko zadire i u temelje Daytonskog sporazuma, jer prema tom sporazumu Republici Srpskoj pripada 49 odsto teritorije, a primjenom ove odluke omjer 49:51 bit će narušen.

"Ono što, također, moram primijetiti jeste da ovakva odluka nije mogla biti donesena u vrijeme dok je u zajedničkim institucijama bila grupa ljudi kojima je interes Srpske bio na prvom mjestu. Kako baš sada, kada su ljudi iz Saveza za promjene ušli u vlast u Sarajevu, da sve jedna odluka Ustavnog suda biva uperena protiv Republike Srpske", istaknuo je Dodik.

On smatra da je "i stav srpskog člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića, koji je praktično podržao vanustavnu praksu da se imovina knjiži putem suda, doprinio sveukupnoj atmosferi da jedna ovakva skandalozna odluka bude donesena".

Ustavni sud pokazao pravo lice

Odlukom Ustavnog suda BiH o odbacivanju apelacije Pravobranilaštva Republike Srpske o vojnoj imovini na velika vrata pristupilo se otimanju teritorije Republike Srpske, upozorila je danas poslanik SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić.

"Ustavni sud BiH ponovo je pokazao svoje pravo lice i stvarne namjere", rekla je Majkić Srni. Ona je navela da nije iznenađujuća odluka o odbijanju apelacije Pravobranilaštva jer su i dosadašnje odluke bile protiv Republike Srpske, ali je naglasila da je odbijenje apelacije podnesene protiv presude Suda BiH kojim je naloženo da se radio-relejno čvorište kao vojni objekat u Han Pijesku uknjiži na BiH, ipak, sve zateklo i iznenadilo.

Majkićeva je rekla da je takvom odlukom omogućeno da se, mimo svih zakona i suprotno daytonskom Ustavu, sva perspektivna imovina koja se nalazi na prostoru Republike Srpske uknjiži na BiH, a ne samo Veliki Žep.

"Bošnjaci čvrsto vjeruju da će okončanjem procesa knjiženja vojne imovine na BiH omogućiti ubrzani put k NATO-u. Iako su iz NATO-a u nekoliko navrata dolazile jasne najave da bi se knjiženje vojne imovine zbog protivljenja Republike Srpske moglo brisati kao poseban uvjet za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo /MAP/", rekla je Majkić

PDP za oduzimanje imovine optužuje SNSD 

Sve odluke koje su na nivou BiH dosad donesene u vezi s NATO savezom - donijeli su ih kadrovi SNSD-a, tvdi se u priopćenju Partije demokratskog progresa (PDP).

Iako SNSD vlastite neuspjehe pokušava opravdati napadajući druge, činjenica je da je, kako navode iz PDP-a, zahtjev za članstvo u NATO savezu potpisao upravo njihov funkcioner Nebojša Radmanović.

''Također, aktualna savjetnica predsjednika Republike Srpske Ana Trišić-Babić, dok je bila zamjenica ministra vanjskih poslova BiH, bila i šef grupe za saradnju s NATO-om i u više navrata izjavljivala da bi BiH imala korist od NATO-a'', kaže se u priopćenju PDP-a.

SNSD je, dodaju, iako kritizira rad sudova BiH, direktno omogućio afirmaciju tih istih sudova. ''SNSD je svojim apelacijama i pokretanjem sporova sudovima BiH samo dao legitimitet i time Republiku Srpsku doveo u stanje da sudovi odlučuju o vojnoj imovini'', navodi PDP.

Ističu da se SNSD hvali svojim autoritetom dok su bili u zajedničkim institucijama te iz PDP-a postavljaju gdje su te silne korisne odluke koje su donijeli kada je u pitanju vojna imovina?

Knjiženjem vojne imovine ubrzati put BiH k NATO-u?

Presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su obavezujuće za sve građane BiH, podsjetio je danas u izjavi za Fenu član Zajedničke komisije za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović (Stranka demokratske akcije - SDA).

On je na taj način komentirao Odluku Ustavnog suda BiH kojom je odbijena apelacija Pravobranilaštva Republike Srpske, a koje je u rujnu prošle godine uložilo apelaciju i zatražilo odgodu izvršenja Odluke Apelacionog vijeća Suda BiH kojom je naloženo da vojna imovina u Han Pijesku (objekat Veliki Žep) bude uknjižena na BiH.

''Stav da se vojna imovina mora knjižiti na državu BiH podrazumijeva da oni koji su to do sada osporavali trebaju konačno ubrzati knjiženje vojne imovine čime bi se i ubrzo put BiH ka članstvu u Sjevernoatlantskom savezu (NATO)'', zaključio je Mehmedović.

Pomaže li odluka bh putu u NATO?

Zamjenica predsjedavajućeg Zajedničke komisije za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (Hrvatska demokratska zajednica - HDZBiH) nije danas željela komentirati Odluku Ustavnog suda BiH kojom je odbijena apelacija Pravobranilaštva Republike Srpske.

Kako je Krišto istaknula nije još bila u prilici pročitati obrazloženje te odluke, ali nije sigurna pomaže li to BiH kada je u pitanju njen euroatlantski put, imajući u vidu činjenicu da postoje brojne odluke Ustavnog suda BiH koje nisu implementirane.

''Sve ovisi od toga kako će se bh. politički predstavnici posvetiti uknjižbi vojne imovine, ali se nadam da ćemo učiniti sve da se euroatlantski put BiH ubrza'', kazala je Feni Krišto.