Hoće li na ovim izborima ravnopravno biti zastupljene i žene?

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, poslala je otvoreno pismo političkim strankama registriranim za Lokalne izbore 2020. pod nazivom "Nominirajte i promovirajte kandidatkinje – to koristi svima!".

U navedenom pismu, u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 32/10), Agencija podsjeća političke stranke o važnosti ravnopravnog sudjelovanja žena i muškaraca u kontekstu predstojećih izbora.

Ravnopravna zastupljenost spolova na mjestima donošenja odluka je obvezan standard ostvarivanja lјudskih prava, propisan kako brojnim međunarodnim dokumentima koji su kod nas na snazi, tako i domaćim zakonskim propisima, priopćeno je iz Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine.

Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), koja je integralni dio Ustava Bosne i Hercegovine, u članu 7. "Politički i javni život" i član 8. "Međunarodno predstavlјanje i sudjelovanje" uređuje obveze država u cilju postizanja ravnopravne zastupljenosti muškaraca i žena na mjestima donošenja odluka.

Cilj br. 5.5 globalnih Ciljeva održivog razvoja glasi: "Osigurati puno i efektivno sudjelovanje žena i jednake prilike za liderstvo na svim razinama političkog, ekonomskog i javnog života." Indikator za mjeru i ovaj cilj definiran je kao "proporcija mjesta popunjenih ženama u državnim i lokalnim vladama"

Prema odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, državna tijela na svim razinama organizacije vlasti, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, političke stranke, pravne osobe s javnim ovlaštenjima su dužni osigurati i promovirati ravnopravnu zastupljenost spolova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju.

Ravnopravna zastupljenost, prema Zakonu, postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen najmanje u postotku 40 posto. Ukoliko ravnopravna zastupljenost ne postoji, to se smatra diskriminacijom po osnovu spola.

Članom 4.19 Izbornog zakona BiH utvrđena je kvota od najmanje 40 posto pripadnika manje zastupljenog spola na listama kandidata-kinja. Osim kvote, utvrđen je i postotak i redoslijed kandidata manje zastupljenog spola na listi. Ukoliko neka stranka dostavi listu kandidata koja nije sastavljena u skladu s članom 4.19, Središnjae izborno povjerenstvo BiH neće potvrditi kandidatsku listu.

Međutim, unatoč postojanju spomenutih izbornih kvota, žene su u zastupničkim tijelima na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini nedovoljno zastupljene i čine 23,8 posto, što je ispod europskog prosjeka. Zastupljenost žena u općinskim vijećima u BiH je još i manja i nakon lokalnih izbora 2016. godine, iznosi svega 18.3 posto. Pored toga, od 142 općine u BiH, samo njih sedam vode načelnice, odnosno - manje od 5 posto.

Jedan od razloga ovakvog stanja je činjenica da političke stranke u BiH nedovoljno prepoznaju potencijal kandidatkinja i u pravilu, vrlo malo žena je na rukovodećim pozicijama. U kontekstu Općih izbora 2018. godine u BiH, samo 16 posto stranačkih listi imalo je žene na vodećim pozicijama.