Postaju li migranti državni problem?
Nakon što je Operativna grupa za nadzor nad migrantskom krizom USK-a donijela odluku o hitnom izmještanju migranata iz kampa Vučjak kod Bihaća, nijedna lokalna zajednica izgleda ne želi migrante na svojoj teritoriji.
Kao jedna od novih lokacija za migrantski centar predloženo je Medeno polje, čemu su se usprotivili mještani koji su najavili blokadu puta Drvar-Bosanski Petrovac.
Ministar sigurnosti BiH Dragana Mektića za Federalnu nije želio komentirati je li vrijeme da migranti postanu državni problem i da se u cijelu priču uključe Ministarstvo sigurnosti i Vijeće ministara BiH. Za danas je najavio pres-konferenciju.
Dvije cisterne vode dnevno... kapi su na dlanovima ljudi koji najneposrednije, na svojoj koži, osjete kako se humanitarna kriza u Bihaću rasplamsava. Naviknuti mjesecima čak i na takve, minimalne uvjete na Vučjaku, jučer su, prije dolaska nove isporuke, već bili na rubu očaja.
''Trebam vodu, trebamo se oprati, oprati odjeću, svima ovdje treba tuširanje. Vidite kako je prljavo ovo mjesto, moramo se oprati barem jednom dnevno ''priča migrant iz Pakistana.
Voda je isporučena zahvaljujući Civilnoj zaštiti koja, po zaključcima Operativne grupe Vlade USK-a, zajedno s ostalim službama od posebnog značaja nastoji ublažiti sad već nepodnošljive uvjete boravka na Vučjaku. Crveni križ, zabrinut za sigurnost volontera, dostavlja još samo suhe obroke.
''Ovo je prvi put da imamo takav ručak. Dnevni obrok jedna konzerva i dva komada kruha. Čujem da će zatvoriti ovaj kamp i da će biti na drugoj lokaciji. No, ljudi svašta govore. U biti, ne znamo što će biti s nama'', kaže migrant iz Afganistana.
Vučjak je ljetos odredilo Ministarstvo sigurnosti BiH kao privremenu lokaciju jer su postojeći migracijski centri već bili prepunjeni. Državne su vlasti, sukladno dogovoru iz Bruxellesa, do 1. rujna trebala odrediti više lokacija duž rute kroz BiH, ali je taj potez izostao. Vlada USK pozvala je Ministarstvo sigurnosti i Vijeće ministara BiH da zatvore Vučjak i prije zime odrede drugu lokaciju. Oni sami predlažu dvije: Lipu kod Bihaća i, po njima još povoljnije, Medeno polje kod Bosanskog Petrovca.
''Sa sigurnosnog i zdravstvenog aspekta i dalje tvrdimo da je to jedna od najboljih lokacija za smještaj migranata. Kad su u pitanju tehnički kapaciteti u Biri i Miralu, imamo kontejnere koji se istog momenta mogu premjestiti na Medeno polje'', navodi Nermin Kljajić, ministar unutarnjih poslova USK-a (A-SDA).
''Što se tiče lokacija koje predlažu lokalne i općinske vlasti, naš tehnički tim je odradio procjenu. Imamo otprilike uvid koliko bi to sredstava bilo potrebno uložiti da se uspostave te lokacije za prijem migranata, ali ono što nas zabrinjava je infrastruktura. Obje lokacije su predaleko i od priključaka zavodu i struju i kanalizaciju'', ističe Dražen Rozić, IOM koordinator za humanitarne operacije u BiH.
Trenutačno u Biri i Miralu boravi oko 2.000 migranata, još toliko ih je, procjenjuje se, na Vučjaku i drugim lokacijama pod vedrim nebom. Općina Bosanski Petrovac ne želi ih na Medenom polju. Očito nema suglasnosti između različitih razina vlasti i međunarodnih organizacija. Jedinstveni su samo u stavu da se na Vučjaku ne može čekati zima. U protivnom, slijedi humanitarna katastrofa, javlja Federalna televizija.
Migrantska kriza u Tuzli već odavno je poprimila šire razmjere. Migranti koji pristižu u ovaj grad i dalje nemaju baš nikakve uvjete. Bez pitke vode, sanitarnog čvora i prepušteni sami sebi, volonterima i nekolicini humanitarnih organizacija čekaju bolje sutra. Bilo kakva pomoć gradskih i kantonalnih vlasti mjesecima izostaje. Na platou ispred Autobusne stanice dnevno ih bude i do dvije stotine.
I danas ispred tuzlanske Autobusne stanice migranti prepušteni sami sebi. Da nema humanitarnih organizacija i volontera ne bi imali niti jedan obrok dnevno.
U večernjim satima još je teže preživjeti pod vedrim nebom. Promrzli, bez čiste odjeće i higijenskih uvjeta vape za pomoć. Ovdje su na proputovanju, ali za njih Zapadna Europa je daleko.
''Već osam mjeseci sam u Bosni i Hercegovini. Dvanaest puta sam pokušao preći granicu i nije mi uspijevalo. Dosta vremena sam proveo u Bihaću i tamo su uvjeti katastrofalni'', priča Bilal Azim, migrant iz Pakistana.
''Ovdje sam došao iz Afganistana, gdje je loša situacija i ima puno problema. Prenoćio sam u Tuzli. Namjeravam da idem u Bihać, a poslije toga vidjet ćemo'', kaže Kumil Faizi, migrant iz Afganistana.
Pomoć koju osiguraju tuzlanski volonteri nije dovoljna, pogotovo uzimajući u obzir i pojavu zaraznih bolesti zbog nehigijenskih uvjeta.
''Tuzlanski volonteri uspjeli su osigurati kontinuiranu humanitarnu pomoć, zdravstvenu zaštitu, uvezati rad nevladinih organizacija, prijeko potrebnu psiho-socijalnu potporu ovim ljudima i ostaje nam najvažnija karika da pokušamo maknuti ove ljude s ulice'', ističe volonter Senad Pirić.
''U našem mandatu je psiho-socijalna potpora, pružanje prve pomoći, informacije o opasnosti od mina i neeksplodiranih sredstava u Bosni i Hercegovini i na određeni način obnavljanje obiteljskih veza'', navodi Sead Hasić, tajnik Crvenog križa Grada Tuzla.
Dok se čeka da Vijeće ministara BiH donese odluke kojim će potvrditi da država upravlja migrantskom krizom i migranti smješteni u nekoliko kantona u Federaciji, kao i građani u našoj zemlji postali su taoci neformiranja vlasti.
