HNS upozorio na velik javni dug, deficit, veliku nezaposlenost

Veliki javni dug i deficit, visoka nezaposlenost, kupovanje socijalnog mira, te netransparentna raspodjela sredstava, samo su neki od ekonomskih problema na koje je upozoreno na današnjoj proširenoj sjednici Glavnog vijeća  Hrvatskg narodng sabora u Mostaru.

Glavna tema Sabora bilo je razmatranje problematike i zauzimanje stajališta oko održivosti proračuna na svim razinama, te uzurpiranje nadležnosti županija i procesi centraliziranja nadležnosti od strane FBiH.

Novinari su imali priliku nazočiti uvodnim izlaganjima predsjednika HNS-a Dragana Čovića, predsjednika Glavnog vijeća HNS-a Bože Ljubića i voditelja za financije Dragana Vrankića.

Nakon rasprave HNS će pripremiti zaključke koji će biti obvezni za sve članice HNS-a i predstavnike tih stranaka na svim razinama vlasti.

BDP BiH u 2013. godini iznosit će 27 milijardi maraka

Procjenjuje se da će BDP BiH za 2013. godinu iznositi 27 milijardi maraka, kazao je danas na proširenoj sjednici Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora voditelj za financije tog sabora, dodavši kako će BiH nakon ekonomske krize, koja je započela 2008. godine, 2013. godinu zabilježiti s pozitivnom nulom, a 2014. s pozitivnim pomakom.

Međutim, sve okolnosti ukazuju da se BiH neće moći zadržati na pozivnom trendu zbog velikog deficita, javnog duga i neto prihoda, visoke nezaposlenosti, koja iznosi čak 44 posto, socijalnih davanja te jako niske razine plasmana depozita na bankama, odnosno neiskorištenosti sredstva pozitivnih kredita, navodi Fena.

Vrankić je posebnu pozornost skrenuo na javni i privatni dug koji se povećava i koji iznosi oko 65 posto BDP-a, što je vrlo zabrinjavajuća razina.

Kada je u pitanju javni dug on iznosi oko 36 posto BDP-a i u zadnje je vrijeme rastao zajedno s privatnim dugom stopom od skoro 60 posto, s tim da struktura duga ima negativan trend jer se povećava dug koji ima negativne kamate, piše agencija Fena.

Po Vrankićevom mišljenju, problem je i to što zakon ne prati ustavne nadležnosti pojedinih razina vlasti, a to se posebno odnosi na raspodjelu sredstava između Federacije i županija gdje je veliki dio obveza i dalje ostao na županijama, dok se dio značajnih financijskih sredstava povukao na Federaciju.

Govoreći o državnom i entitetskim proračuna, predsjednik GV HNS-a Božo Ljubić kazao je kako polovina državnog proračuna odmah ide na otplatu inozemnih dugova, a ostala polovica za plaće i troškove zaposlenih.

Što se tiče federalnog proračuna, otprilike 20 posto tog proračuna odnosi se na definirane plaće i troškove, a 80 posto na razne transfere ili investicijske projekte, dok je u županijama situacija obrnuta, samo 20 posto sredstava ostaje na raspolaganju za upravljanje razvojnim projektima i investicijama, a ostatak ide na plaće zaposlenih i materijalne troškove, s tim da je u nekim županijama, posebno onim s hrvatskom većinom situacija još gora.