Hercegovina: Zimski požari kao posljedica ljudskog djelovanja

Iako je zimsko razdoblje, na prostoru istočne Hercegovine sve je veći broj požara.

Prema riječima stručnjaka, uzrok i zimskih požara je ljudski čimbenik, a odgovarale su i vremenske prilike, jer je bio veliki broj sunčanih dana u siječnju.

Požari više ne biraju godišnje doba. Iako je zimski period, sve je veći broj požara na prostoru istočne Hercegovine. Uzroci su isti kao i u ljetnom razdblju, a to je ljudski čmbenik.

''Ljudski čimbenik je taj koji najviše doprinosi paljenju i svim ovim požarima koji nam se događaju u prosincu i siječnju, kojih je bilo dosta. Suho vrijeme svakako da doprinosi da i u zimskom razdoblju imamo te požare'', kaže za BHRT Radoslav Prelo, načelnik Područnog odjeljenja CZ.

Nedavni požari većih razmjera na području Nevesinja iznad sela Zovi Do, zatim na prostoru bilećke općine u reonu sela Plana, bili su požari većih razmjera, ali je primijećeno da ih nitko ne gasi.

''Isti su scenariji, a iste su i obaveze gasitelja koji rade tijekom ljeta, mi ne smijemo ignorirati te zimske požare, ali u svakom slučaju trudimo se i apeliramo isto tako da se ni zimi ne pale vatre'', dodaje Prelo.

U Centru za gospodarenje kršom ističu da je nedavno opožarena površina od nekih 130 hektara u reonu planine Viduše. Veliki broj požara su ugasili trebinjski vatrogasci. Svi su jedinstveni – uzrok požara je ljudski faktor.

''Glavni uzrok požara u ovome razdoblju je ljudski čimbenik i to prije svega neodgovorni pojedinci, da li su to domaćini koji čiste svoja imanja, pa im se taj požar otme, ili su to neki ljudi koji budu u prirodi pa ne ostave stanje iza sebe kako treba biti, razlog još može biti sušan siječanj'', govori Drago Petković iz Centar za gospodarenje kršom

''Jedan od požara je bio blizu sela Vlaške prema planini Viduši, ali uskoro je došla i kiša tako da je vrlo brzo lokalizirano i našoj teritotoriji'', mišljenja je Spaso Rosić, zapovjednik Vatrogasne postrojbe Trebinje.

Prošla ljetna požarna sezona, pričinila je značajne materijalne štete na području četiri općine, koje pokriva Centar za gospodarenje kršom Ljubinje, Berkovići, Bileća i Trebinje.

''Ukupno je bilo 43 požara oko 3800 hekatara je izgorilo što u niskim što u visokim požarima, otprilike štete bar materijalne su procjenjen na 420 tisuća KM, ekološke štete su nemjerljive i ne postoji način da ih utvrdimo'', ističe Drago Petović.

Planovi za pošumljavanje krševitog prostora Hercegovine postoje, ali uvijek se postavlja pitanje hoće li biti dovoljno financijskih sredstava da se barem u nekoj mjeri nadoknadi pričinjena šteta, bez obzira o kojoj se požarnoj sezoni radi.