Hasanbegović u intervjuu Le Mondeu odbacio ustaštvo

Hrvatski ministar kulture Zlatko Hasanbegović u srijedu je za francuski Le Monde rekao kako ne žali za ustaškim režimom, te kako su kritike na njegov račun posljedice postkomunizma u Hrvatskoj.

U intervjuu za francuski dnevni list Hasanbegović je izjavio kako mu je žao što hrvatski narod nije uspio ostvariti svoje pravo na nacionalno samoodređenje nakon Drugog svjetskog rata, te što su se Hrvati protiv svoje volje našli u antidemokratskom boljševičkom sustavu Jugoslavije, no da ne žali za ustaškim režimom koji je odgovoran za brojne zločine.

Ministar Hasanbegović demantirao je i da je na kontroverznoj fotografiji koja je proteklih mjeseci kružila hrvatskim medijskim prostorom nosio ustašku kapu.

"To nije bila ustaška kapa. Čini mi se da je fotografija nastala 1993. godine u Splitu gdje sam kao dvadesetogodišnji student slučajno susreo članove dobrovoljne postrojbe hrvatske vojske i fotografirao se s dijelom njihove uniforme", rekao je Hasanbegović, dodavši kako je osoba čiju je kapu nosio dvije godine kasnije poginula u ratu u BiH.

Hasanbegović se ogradio od ustaških simbola koji su se pojavili na komemoraciji blajburškog masakra, te odbacio tezu da od dvije komemoracije onoj u Jasenovcu pristupa s manje žara.

"Postoji značajna razlika između Bleiburga i Jasenovca. Tijekom 50 godina bilo je zabranjeno komemorirati zločine počinjene u Bleiburgu, dok su manipulacije zločina počinjenih u Jasenovcu i pretjerivanje s brojem žrtava bili jedan od sastavnih elemenata jugoslavenskog komunističkog režima i njegove ideologije", rekao je Hasanbegović i istaknuo kako bojkot jasenovačke komemoracije od strane nekih organizacija Hasanbegović smatra političkim, vezanim uz hrvatske unutarstranačke odnose.

Le Monde je zanimalo i smatra li ministar Hasanbegović problemom zahtjeve za njegovom ostavkom i kritikama na njegov račun kulturnih miljea, na što je on odgovorio da se mora suočiti sa stanjem svojevrsnog "kulturnog rata".

"U našem postkomunističkom društvu još uvijek postoje podjele o tumačenju prošlosti, posebice jugoslavenske, no u mom slučaju je prekoračen okvir uljuđene i civilizirane rasprave, te se radi o histeriji, difamacijskoj kampanji koja dolazi sa pseudo-ljevice koja nastavlja vršiti kulturnu i društvenu hegemoniju, ne uzimajući u obzir pad komunizma", rekao je.

Odgovarajući na novinarsko pitanje, Hasanbegović je u intervjuu rekao kako smatra pretjeranom brojku od 70 novinara koji su na državnoj televiziji promijenili radna mjesta, te naglasio da je ravnatelj HRT-a Gordan Radman bio smijenjen u skladu s postupkom i na isti način na koji ga je politička većina imenovala prije četiri godine.

Ni Radman, ni bivša predsjednica Vijeća za elektronične medije Mirjana Rakić zbog svojih biografija povezanih s komunističkim sustavom nisu trebali biti na tim funkcijama jer predstavljaju neku vrstu simbola utjecaja struktura komunističkog režima i nakon sloma komunizma i Jugoslavije, smatra Hasanbegović.

Dotaknuo se i pitanja pobačaja, rekavši kako je pobačaj nesretni slučaj, no kako "po njegovom mišljenju oko toga ne treba sektaški nastupati".

"Vjerske zajednice trebaju obrazovati svoje članove da izbjegavaju pobačaj, no nijedna zakonska zabrana nikad nije uspjela iskorijeniti ovu pojavu", zaključio je Hasanbegović.

Ministar Zlatko Hasanbegović proteklih je dana tema francuskih medija. Intervju Le Mondeu svojevrsni je odgovor na otvoreno pismo koje je u utorak objavio francuski list Liberation u kojem se nalazi peticija europskih intelektualaca za njegovu smjenu.

U pismu kojeg potpisuju brojni intelektualci poput marksističkog teoretičara Antonia Negrija, bosanskohercegovačkog oskarovca Danisa Tanovića, filozofa Judith Butler i Alaina Finkielkrauta, te Nobelom nagrađenog književnika Darija Foa, ministra Hasanbegovića opisuje se kao povijesnog revizionista i simpatizera ustaškog režima, te se ističe da se Hrvatska time ne pridržava temeljnih vrijednosti Europske unije.

O ministru Hasanbegoviću u srijedu je pisao i Radio France International u članku naslovljenom "Hrvatska: ministar kulture, simbol koji postaje neugodan".