Hansen: Umjesto u "džepu" političara novinari treba da slušaju glasače

U okviru Projekta "Promocija profesionalizma i tolerancije u medijima u BiH" koji implementira Ured Vijeća Europe u BiH, u Sarajevu je danas organizirana jednodnevna konferencija "Kako se nositi s govorom mržnje, nacionalizmom i populizmom u bh. javnosti i medijima".

Cilj Konferencije je identificirati izvore govora mržnje i predložiti efikasne načine za suzbijanje ove negativne pojave u bh. društvu.

Konferencija je okupila stručnjake iz oblasti medija i zaštite ljudskih prava koji su danas bili fokusirani na aktualnu temu, govor mržnje u predizbornim kampanjama.

Na pitanje kako novinar treba da se ponaša u slučaju kada izvještava o predizbornoj kampanji, ekspert Vijeća Europe za političke kampanje i medijsko izvještavanje u predizbornom periodu Henrik Keith Hansen istaknuo je da je najvažnije da novinari slušaju glasače.

"Novinari moraju otkriti što je to važno za glasače i to odražavati u svom izvještavanju. Nažalost, postoji tendencija u medijima širom svijeta da se previše približavaju određenim političarima tako da su, na neki način, političarima 'u džepu' te stoga nisu u stanju da urade ono što je doista važno za glasače u toj zemlji", kazao je Hansen.

Novinari moraju, dodao je Hansen, uvijek saslušati i "drugu stranu" i neće dozvoliti da svaka politička izjava stoji sama za sebe.

Uvodni dio konferencije otvorio je ministar pravde BiH Bariša Čolak koji je pozdravio prisutne i istaknuo da na promoviranju tolerancije i smanjenju govora mržnje zajedno trebaju raditi vladin i nevladin sektor.

"Posebno treba inzistirati na pronalaženju balansa između zagarantirane slobode izražavanja i govora mržnje. To ćemo, između ostalog, postići i neophodnim harmoniziranjem entitetskih i državnog zakona iz ove oblasti", kazao je Čolak.

Prisutnim se obratio i pomoćnik ministra komunikacija i transporta BiH Mehmed Agović koji smatra da BiH u proteklih 20 godina nije zabilježila vidljiv napredak u sprječavanju govora mržnje i netolerancije.

"Mediji su odraz tog stanja u BiH, a kao najočitiji primjer su tri javna servisa koja su podijeljena i teritorijalno i etnički i to je problem sam po sebi. Javni servis kao takav ne može ispuniti svoju misiju. Dodatni problem je i u tendenciji dalje diferencijacije servisa", kazao je Agović.

Kada je u pitanju predizborna kampanja, po stanju na terenu je zaključio da politički akteri smatraju da je u BiH političke poene najlakše prikupljati neistinama, uvredama, govorom mržnje i podizanjem nacionalnih tenzija.

"RAK BiH radi odličan posao, ali ne može sve uraditi sam", naglasio je Agović.