Hadžović: Izbori mogu biti legitimni i bez ispunjavanja odluke u slučaju Sejdić-Finci

Medijske kvalifikacije kako se europski povjerenik za proširenje Štefan Fulle u oštro intoniranom tonu obratio predstavnicima Parlamentarne skupštine Vijeća Europe a povodom neispunjavanja obaveze Bosne i Hercegovine u slučaju presude Sejdić/Finci, imajući u vidu diplomatski protokol i terminologiju kojoj veliku pažnju posvećuju svi dužnosnici EU, smatram neprimjerenim'', stav je Denisa Hadžovića, generalnog tajnika Centra za sigurnosne studije (CSS) iz Sarajeva.

''Da određeni stupanj frustracije u odnosu na političku stagnaciju i nezrelost naših političara postoji u to sam prilično uvjeren, vjerujem kao i ostali građani Bosne i Hercegovine'', piše Hadžović na početku analize, koju prenosimo u cijelosti.

''Na dio izlaganja povjerenika Fullea koji se odnosi na eventualno smanjenje kriterija za podnošenje vjerodostojne aplikacije za članstvo, mislim da je svima jasno da do njih neće i ne može doći, jer smo svjesni da ne postoje posebni kriteriji za BiH u odnosu na utvrđene standarde EU. Dakle nema presedana za BiH i u tome sam u potpunosti suglasan sa komesarom.

U dijelu koji tretira legitimnost narednih izbora i potrebnog riješenja koje se treba postići sada, kako kaže komesar Fulle, mislim da rješenje možemo možda sagledati i na drugi način. Naravno, potpuna implementacija presude Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci u što kraćem roku, bila bi više nego ohrabrujuća (ako to možemo optimistično kazati nakon više od tri godine frustracija) i omogućila toliko potrebni nastavak europskog puta za BiH.

Ali ipak, korektno je skrenuti pažnju javnosti i na mogućnost koju ima država u cilju stvaranja preduvjeta da se naredni izbori ipak održe u skladu sa demokratskom principima i da u isto vrijeme ispoštuje europske standarde.

Neosporna je obaveza svih država, pa samim tim i BiH, da bezuvjetno poštuju presude Suda iz Strassbourga. Ova obaveza, između ostalog, proističe i prihvatanjem Konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i pripadajućih 13 Protokola, koju je BiH potpisana 24.4.2002, ratificirala 29.7.2003. i koja je stupila snagu 1. travnja 2005. godine.

Na osnovu potpisanih Protokola, u znatnoj mjeri izrečena je i presuda u predmetu Sejdić-Finci, posebno u odnosu na član 3 Protokola 1 i član 1 Protokola 12, odnosno apelanti su se na ove odredbe pozvali u svojoj žalbi, s objašnjenjem da ovi članovi imaju ekstenzivnije polje primjene u odnosu na član 14 na koji se prvobitno apeliralo, što se tiče zabrane diskriminacije u odnosu na bilo koje pravo zajamčeno unutarnjim pravnim normama. Kao što je poznato Sud je konstatirano da ova dva člana podrazumjevaju zabranu razlike u postupanju "bez razumnog i objektivnog opravdanja".

U samim odredbama Konvencije i njenih Protokola ostavljena je mogućnost svakoj državi da može izmijeniti svoj odnos prema ovim dokumentima. Tako se svaka izjava države s obzirom na teritoriju navedenu u datoj izjavi pri ratifikaciju, može u svakom trenutku povući ili izmijenjeniti obavještavajući generalnog sekretara. Povlačenje ili izmjena stupa na snagu prvog dana mjeseca nakon isteka razdoblja od tri mjeseca nakon datuma primanja takve obavijesti.

Stoga je, BiH u mogućnosti da povuče ili izmjeni svoju prijašnju izjavu o prihvatanju odredbi pojedinih Protokola (posebno Protokola 12), a samim tim činom sebe ne dovede u situaciju da krši neki od europskih standara prilikom provođenja narednih izbora. Ovo možda može otvoriti i pitanje i zašto su i kako vlasti BiH u vrijeme prijema u Vijeće Europe dali svoju bezuvjetnu suglasnost za prihvatanje svih odredbi Konvencije i Protokola, kada su bile svjesne diskriminirajućih odredbi u našem Ustavu, te mogle očekivati ovakav rasplet u zaštiti ljudskih prava građana BiH.

Napomenuo bih i da je Protokol 12, koji možda u svojim odredbama predstavlja i najveći stupanj zaštite ljudskih prava sa samo jednim članom pod nazivom Opća zabrana diskriminacije, potpisalo samo 18 zemalja članica Vijeća Europe od ukupno 47.

Malo sam skeptičan da je intencija vlasti BiH bila da osigura veća prava svojim građanima od prava građana kao npr. Austrija, Belgija Danska, Francuska, Njemačka ili Velika Britanija koje nisu potpisale i ratifikovale ovaj Protokol'', stoji na kraju analize Denisa Hadžovića, generalnog tajnika Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva.