Grmoja: PNUSKOK je pratio Petrova

Glasnogovornik Mosta nezavisnih lista Nikola Grmoja ustvrdio je u ponedjeljak da je PNUSKOK nakon parlamentarnih izbora pratio čelnika te stranke Božu Petrova, u akciji koja, tvrdi, nigdje nije zavedena.

Grmoja je to rekao u emisiji Presssing televizije N1, gdje je objasnio da Most traži čelno mjesto u Ministarstvu unutarnjih poslova jer je riječ o ključnom resoru kad je riječ o borbi protiv korupcije.

Na pitanje ne bi li i HDZ mogao provesti borbu protiv korupcije, uzvratio je kako dosadašnje iskustvo s HDZ-om i SDP-om govori drugačije. "Ako ćemo se voditi iskustvom koje imamo i onim što su radili HDZ i SDP, ta iskustva nisu baš najbolja. Mislimo da građani očekuju nekog neovisnog, tko neće gledati tko je kakvog stranačkog dresa, tko neće biti selektivan u tome. Imali smo sada slučaj, ako gledamo kako se ponašao prema Mostu PNUSKOK, imamo nekakve indicije da je gospodin Petrov bio kroz cijelo ovo vrijeme praćen, da je postojala i akcija koja doduše nije nigdje zavedena i smatramo da je to nedopustivo, korištenje aparata koji bi trebao služiti isključivo u sigurnosne mjere, zaštitu građana i nacionalne sigurnosti ili obračun s kriminalom, da se koristi u svrhu političkih obračuna", rekao je Grmoja.

Nezadovoljan je i radom SOA-e, koja ga, kaže, podsjeća na "tortu s crvenim i plavim slojevima koji se međusobno prate, a za ključne stvari nemaju ni vremena ni resursa".

Na pitanje koji je od tih slojeva pratio Petrova, odgovorio je kako smatra da su to bila oba sloja.

"Prateći medije, neke stvari koje su bile samo na našim sastancima su izlazile u javnost. Ne vjerujem da se uvijek događalo da su ih naši ljudi iznosili, ja sam uvjeren da smo cijelo vrijeme bili jako praćeni", rekao je Grmoja.

Uvjeren je kako Most pregovorima s Domoljubnom koalicijom nije iznevjerio birače, a podsjetio je kako su se nakon izbora trudili doći do tripartitne vlade, ali da nisu naišli na pozitivan odgovor.

Smatra i da bi u slučaju ponovljenih izbora Most ostvario približno dobar rezultat kakav je ostvario na proteklima.

Neka Milanović pokaže snimke, da vidimo na koga možemo računati

Ponovio je da je s koalicijom Hrvatska raste Most raskinuo pregovore zbog pokušaja vrbovanja Mostovih zastupnika, no nije otkrio tko je zvao i koje zastupnike. "Zoran Milanović kaže da ima snimke na nadzornim kamerama tko je dolazio njemu u Vladu. Mi bismo isto voljeli vidjeti tko su ti zastupnici koji, eto nisu se slomili, ali su nekako došli na razgovore s Milanovićem, možda bili blizu toga da se slome i priklone SDP-u. I nama bi to bio nekakv znak, da vidimo na koga možemo u Mostu 100 posto računati, a na koga ne možemo", rekao je Grmoja.

Na pitanje hoće li Most podržati najave iz dijela HDZ-a o strožim zakonima kojima se regulira abortus i zamrzavanje zametaka, odgovorio je kako Most smatra da neko vrijeme ne treba otvarati svjetonazorska pitanja na kojima se društvo troši, nego snagu usmjeriti na refome. Ako HDZ ipak iziđe s takvim prijedlozima, zastupnici Mosta će, kaže, glasovati po svojoj savjesti.

Kad je riječ o prijedlogu da se državna poduzeća objedine u posebnom holdingu, Grmoja je odgovorio kako o tome nije bilo riječi u pregovorima s Domoljubnom koalicijom te dodao da ne zna radi li se o o namjeri racionalizacije poslovanja ili pokušaju kontrole javnih poduzeća. "Mislim da ne treba pod svaku cijenu ići u neke promjene, a da nismo sigurni što one nose," kazao je Grmoja i dodao kako će Nacionalno vijeće Mosta sutra razmotriti sve HDZ-ove prijedloge.

Odbacio je navode da je Most tražio čelno mjesto u HNB-u za njihova zastupnika Ivana Lovrinovića, a tvrdi da je takvo rješenje ponudila koalicija Hrvatska raste, u zamjenu za podršku Milanoviću kao budućem premijeru, ali da su Most i sam Lovrinović to odbili.

Naglasio je kako je stav Mosta da treba čuvati stabilnost sustava te da radikalne zahvate ne treba provoditi preko noći.

Neprimjereni i Košićev istup i isprika

Kad je riječ o obrazovnom sustavu, zauzeo se za snažniju poziciju informatike. Smatra da je građanski odgoj nužan, ali da ne mora biti poseban predmet, već da ga je moguće provesti kroz druge predmete.

Drži kako bi vjeronauk trebao ostati kao izborni predmet, ali kako ga je nužno postaviti kao prvi ili posljednji sat, zbog učenika koji ne slušaju vjeronauk.

Kao neprimjeren je osudio istup biskupa Vlade Košića koji je na Facebooku oštro kritizirao Božu Petrova zbog odluke da pregovara sa SDP-ovom koalicijom.

"To je bio potpuno neprimjeren istup i ako je biskup na taj način mislio utjecati na gospodina Petrova, mislim da je više mogao utjecati da on baš zbog tog istupa ode s koalicijom Hrvatska raste, ali mi smo već imali informacije koje smo imali, tako da taj istup uopće nije utjecao i ja ga smatram osobno neprimjerenim", ustvrdio je Grmoja, koji neprimjerenom smatra i naknadnu Košićevu ispriku Petrovu. "Crkva ima pravo oglasiti se o svim pitanjima u društvu i reći svoj stav, ali kritizirati osobu zbog nekakvog političkog odabira ili odluke, mislim da je potpuno neprimjereno i takav istup osuđujem"", poručio je Grmoja.

Smatra kako bi trebalo promijeniti i način na koji država financira nevladin sektor te kako bi trebalo valorizirati rad udruga. "Trebalo bi vidjeti tko što radi. Mislim da se puno novca daje određenim udrugama, a da njihovo konkretno djelovanje nije toliko važno za društvo".

Kad je riječ o financiranju vjerskih udruga, smatra da je dobar njemački model, gdje građani izdvajaju određeni postotak i sami biraju kome će ići taj novac. "Onda to ne bi bilo vezano uz političku opciju koja je na vlasti, nego građanin sam bira želi li dati novac nekoj udruzi ili vjerskoj zajednici", objasnio je Grmoja.