Građani jednu vrećicu dobiju besplatno, ostale im se naplaćuju

Trgovci još nemaju obavezu plaćati naknadu državi za plastične vrećice koje "izađu" iz prodavaonice, ali su neki iskoristili najavu uvođenja naknade i naplaćuju kupcima vrećice povećavajući time svoj prihod.

Rekli su to u udruženjima potrošača i organizaciji Centri civilnih inicijativa, koja je inicirala uvođenje naknade za plastične vrećice u svrhu zaštite okoliša.

"Neki tržni centri su iskoristili kampanju pa su sami počeli naplaćivati kupcima plastične vrećice, ali trgovci još nisu obveznici plaćanja naknade u fond za zaštitu okoliša. Međuentitetsko tijelo za zaštitu životne sredine donijelo je u utorak zaključak da će biti uvedena naknada na tanke plastične vrećice od 20 mikrona u iznosu od pet feninga. Bila je dilema ko će plaćati taj iznos u fond, trgovci ili proizvođači, i odlučeno je da to budu trgovci, kazao je Siniša Bencun iz CCI-ja.

Istakao je da je potrebno da sada bude urađena jedinstvena uredba o plaćanju ove naknade i da potom bude usvojena na entitetskim vladama. Napomenuo je da će trgovcima biti ostavljeno na volju da odluče hoće li vrećice i dalje kupcima davati gratis ili će ih naplaćivati pet- deset feninga. Procijenio je da će uredba, imajući u vidu procedure, na snagu stupiti do polovice godine.

Ipak, potrošači svjedoče da već sada plaćaju pet feninga za vrećice u pojedinim trgovinama. Kroz jednu veću prodavaonicu, kažu u udruženjima potrošača, dnevno prođe tisuću ljudi.

U udruženjima potrošača ističu da su ovakav potez pojedine trgovine povukle zbog vlastite zarade, a da ima i trgovina kojima je motiv podići svijest građana.

Uz napomenu da donošenje uredbe smatra dobrim, Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača "Futura" Mostar, kazao je da sumnja da su trgovci ekološki osviješteni i da kese sada prodaju samo zato što tu vide način dodatne zarade.

"Imamo pritužbe građana, a i sami smo se uvjerili da se kod nas u nekim trgovinama prodaju vrećice s logotipom te trgovine, što je u krivu. U nekim daju jednu vrećice besplatno, ostale naplate, a dosta ljudi ne može sve što kupi staviti u jednu. Nije u redu da koriste najavu donošenja uredbe i prodaju vrećice prije nego je uopće donesena. Građane treba obavijestiti da vrećice prodaju na svoju ruku jer ljudi vjerojatno misle da je već donesen takav propis, rekao je Bago.

U "Konzumu" su nam odgovorili da su njihovim kupcima na raspolaganju besplatne vrećice na kasama. Dodali su da su novitet u ponudi različite vrste vrećica od ekološki prihvatljivih materijala za višekratno korištenje.

"Tako su kupci koji brinu o okolini u mogućnosti odabrati neku od ponuđenih ekološki prihvatljivih alternativa, dok su ostalim kupcima svakodnevno dostupne besplatne plastične vrećice, dodali su u "Konzumu".

U "Mercatoru BH" napominju da nisu počeli naplaćivati plastične vrećice, a da će ispoštivati uredbu o modelu zbrinjavanja plastičnih vrećica kada bude donesena.

Mesud Lakota, direktor "Narodnih dućana" i jedan od predstavnika potrošača u Kantonu Sarajevo, kazao je da ima trgovaca koji naplaćuju vrećice zbog zarade, ali i da ima onih koji to čine da bi podigli svijest građana.

"Znam da se negdje vrećice već naplaćuju. Trgovci se dosjete na razne načine da nadoknade troškove ambalaže. Te vrećice nisu jeftine i trošak se mora platiti. U svakom slučaju, institucije sustava trebale bi urediti ovu oblast, a dozvolile su da se zagadimo, dodao je Lakota.

Uvođenjem naknade za plastične vrećice, koja se očekuje do polovice godine, minimalno se opterećuju trgovci, a destimulira se korištenje plastičnih vrećica, rekao je Siniša Bencun iz CCI-ja.

Dodao je da je želja da građani u što većem broju pređu na korištenje platnenih vreća i da istu plastičnu vrećicu koriste više puta. Podsjetio je da se u BiH godišnje potroši više od milijardu plastičnih vrećica koje se stotinama godina razgrađuju.