Građani BiH najviše vjeruju medijima i vjerskim institucijama

Nalazi najnovijeg istraživanja pokazuju da građani/ke Bosne i Hercegovine najviše vjeruju medijima i vjerskim institucijama (76 posto ispitanika), dok većina ispitanika smatra da sloboda medija gotovo i da ne postoji, te da su ključne prepreke slobodi izražavanja, sigurnom i dostojanstvenom radu novinara, politička klima i pritisci, te financijska ovisnost.

Istovremeno, gotovo dvije trećine ispitanika smatra da političke stranke i političari imaju najveći utjecaj na medije i medijske slobode u Bosni i Hercegovini.

Istaknuto je to danas prilikom predstavljanja rezultata istraživanja o medijskim slobodama u BiH, događaja koji su povodom Svjetskog dana slobode medija, 3. svibnja u online-formatu organizirali Udruženje ''BH novinari'' i Fondacija ''Friedrich Ebert''.

Radi se o istraživanju koje o medijskim slobodama ''progovara'' iz perspektive građana i njihove percepcije stanja u tom pogledu.

Kako je u uvodnom dijelu događaja istaknula glavna tajnica Udruženja ''BH novinari' Borka Rudić, veoma je važno da se analizira perspektiva o tome što građani dobivaju od medija i na koji način razumiju medijske slobode, odnosno što karakterizira slobodu izražavanja uopće, uključujući pritom i javnu odgovornost medija.

Podsjetila je da je istraživanje provedeno CATI metodom (telefonskih intervjua) na uzorku od 504 građanina iz cijele BiH od 11. do 29. ožujka 2021, a da su se glavna istraživačka pitanja odnosila na mišljenje građana o nivou medijskih sloboda i poštivanju prava novinara u BiH, prepoznavanje političkih utjecaja i pritisaka na medije, glavne prepreke slobodom novinarstvu, te na povjerenje građana u različite vrste medija, uključujući i to koji su mediji ključni izvori informacija za građane i koliko javni medijski servisi ispunjavaju informativne potrebe građana i druge obaveze prema bh. javnosti.

Pročitajte još

Napadi na novinare u BiH za tužiteljstva nisu krivična djela

Referirajući se na medijske slobode i sigurnost novinara, Rudić je kazala kako, prema pokazateljima kojima raspolaže Linija za pomoć novinarima, od 69 registriranih napada na novinare u 2020. godini, 75 posto se vezuje za političare i javne dužnosnike, koji, kako navodi, prednjače u ugrožavanju medijskih sloboda.

Istaknula je sve rašireniju pojavu odsustva sankcioniranja napada na novinare od nadležnih institucija, te napomenula kako u državama u kojima se cijene medijske slobode i poštuje zakon, svi napadači na novinare budu adekvatno sankcionirani.

Na važnost ostvarivanja odgovarajućeg stepena medijskih sloboda ukazao je diirektor Fondacije ''Friedrich Ebert'' u BiH Peter Hurrelbrink, fokusirajući se na angažman te fondacije u medijskoj zajednici BiH.

Konstatirao je kako bez slobode medija nema ni demokratije, te podsjetio na poteškoće i opasnosti s kojima se novinari suočavaju u aktualnoj situaciji opterećenoj pandemijom koronavirusa, kao i na planu borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije.

Svjedoci smo, kako je kazao, sve lošijoj slici na globalnom planu u vezi s medijskim slobodama, te učestalim napadima na novinare, nažalost, nerijetko i sa smrtnim epilogom.

Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković naveo je kako je, posmatrano u globalnim razmjerama, Bosna i Hercegovina, prema indeksu slobode medija (istraživanje 'Reportera bez granica') zadržala 58. mjesto, što je, kako navodi, dokaz da nema pomaka nabolje.

Podsjetio je kako je BiH prije 15-tak godina bila na 37. mjestu, te ocijenio da je nemoguće očekivati da se u uvjetima rada novinara u BiH bilo šta poboljša, ''jer se ni u državi ništa ne poboljšava''.

''Svi elementi koji se , generalno tiču slobode rada novinara ne idu nam u prilog, uključujući ekonomske, političke i sigurnosne'' – kazao je Divković, navodeći kako polovina novinara radi za ''sadaku'' od oko 600 KM, a da oko 40 posto njih još nemaju riješen radno-pravni status.

U diskusiji u kojoj su, uz spomenute, sudjelovali novinari iz cijele BiH, te predstavnici akademske zajednice i nevladinog sektora, konstatirano je da su sigurnosni uvjeti za rad medijskih djelatnika u BiH sve gori, te da se tjedno bilježi više od jednog nasrtaja, verbalnog ili fizičkog, uključujući i bezrazložna uhićenja kao i učestale pritiske na novinare/ke.

Kako je rečeno, poražavajući podatak je da gotovo svaki četvrti ispitanik smatra opravdanim napadati novinare, što uz pritisak vlasti umnogome usložnjava njihov rad i u ionako složenim općim okolnostima.

U nastavku online događaja razmatrani su i drugi aspekti koji se neposredno reflektiraju na rad medija, uključujući i spcifičnosti kriznog izvještavanja u vrijeme pandemije.

Istraživanja o temi medijskih sloboda i zaštiti novinara u BiH, Fondacija ''Friedrich Ebert'' i BH novinari realiziraju kontinuirano od 2009. godine, a rezultate, već tradicionalno, predstavljaju na Svjetski dan slobode medija, kako bi među medijskim profesionalcima potaknuli debatu o javnoj odgovornosti medija i zaštiti ključnih vrijednosti slobodnog novinarstva.