Grad Mostar za deratizaciju izdvaja 40.000 KM

Grad Mostar u proračunu za 2016. godinu planira izdvojiti 40.000 KM za deratizaciju.

Izdvojeni novac za deratizaciju je dobra vijest, jer deratizacija, dezinfekcija i dezinsekcija u gradu Mostaru nisu urađene od 2008. godine, što je financirao Grad Mostar iz proračunskih sredstava, a po zakonu dva puta godišnje na jesen i proljeće bi se trebale provoditi mjere deratizacije, dezinfekcije i dezinsekcije (DDD).

Mostarce ne brinu štakori

Iako su se u prošloj godini pokrenula udruženja građana, koja su zahtijevala da se provedu DDD mjere, peticija koju su potpisivali građani nije urodila plodom. Nešto više od 2.500 Mostaraca željelo je da se provedu DDD mjere, iako glodavci mogu izazvati teške posljedice po zdravlje stanovništva.

Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić u listopadu 2015. godine uputio je dopis Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH, u kojem traži pomoć kako bi se na području Mostara provela deratizacija.

U Zahtjevu za pomoć u financiranju postupka ciljane deratizacije, upućenom direktoru Fonda za zaštitu okoliša, Bešlić je podsjetio da Grad Mostar nije nadležan provoditi javnu nabavku za odabir izvršitelja usluge preventivne sustavne deratizacije na području Grada, već da je to u obavezi resornih Ministarstva rada, zdravstva i socijalne zaštite i Zavoda za javno zdravstvo HNŽ.

Bešlić je tada podsjetio i da je ciljana deratizacija u obvezi Županijskog Zavoda za javno zdravstvo, prije čega su dužni proscijeniti indikacije na terenu, odnosno da se vidi na kojim područjima i objektima se treba ciljno djelovati, načiniti programe djelovanja i deratizaciju provesti ili stručno nadgledati.

Iskopavanja istjerala štakore

U dopisu koji je gradonačelnik tada uputio se dodaje da je obaveza Grada Mostara, odnosno gradonačelnika jedino u tome da donese naredbu o provođenju ove mjere, ali kad to prethodno pripreme i počnu s provedbom županijske ustanove nadležne za javno zdravstvo, pri čemu ta naredba nije sastavni, odnosno obavezni dio ciljanih deratizacija, nego dio preventivnih sustavnih deratizacija i to tamo gdje sanitarna inspekcija utvrdi da je potrebno vršenje DDD-mjera u objektima i površinama, u kojima sanitarna inspekcija utvrdi da je potrebna hitna intervencija zaštite stanovništva.

Inače, iskopavanja koja se izvode na području Mostara, a vezana za izgradnju kolektora, su istjerala glodare na površinu zemlje, te je svakodnevna pojava da se mnoštvo glodara pojavljuje po ulicama, oko kontejnera za smeće, u zgradama, te uz obale rijeka Neretve i Radobolje, što predstavlja neposrednu opasnost po zdravlje i sigurnost građana.

Opasnost

Podsjetimo, stručnjaci kažu da kada vidite jednog štakora po dnevnom svjetlu to znači da je u kanalizacijskim cijevima, odvodima i podrumima skriveno njih na tisuće.

Mišja groznica, kuga, tularemija, salmoneloze, trihineloza…, samo su neke od 32 zarazne bolesti koje izazivaju glodavci i zbog kojih je potrebna preventivna zaštita stanovništva. Sama činjenica da su glodavci ili izvor ili prenositelji zaraze je zabrinjavajuća, a osim toga nanose i ekonomske štete koje nastaju glodanjem, uriniranjem, izmetom... Dakle, donose veliku zdravstvenu i ekonomsku štetu.

Portal Bljesak.info još u lipnju 2015. godine aktualizirao je priču oko deratizacije koja u Mostaru nije rađena sustavno još od 1995. godine.