Grabar Kitarović i Vučić se sastaju u blizini Vukovara

Grabar Kitarović i Vučić sastat će se u ponedjeljak najprije u blizini Vukovara, a potom će popodne otići u Vojvodinu i tamo potpisati političku deklaraciju o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja, koja je snažni "izraz političke volje", kažu izvori na Pantovčaku.

Naglašavaju da su susret izravno dogovorili uredi predsjednice RH i srbijanskog premijera, bez ikakvih posredničkih aktivnosti bilo koje strane.

"Nije bilo nikakvih vanjskih faktora u dogovaranju susreta, a dogovoren je na obostranu inicijativu", naglašavaju izvori.

S obzirom na zanimljiv politički "tajming" i u Hrvatskoj, gdje je pala vlada, i u Srbiji, gdje vlada još uvijek nije formirana, na Pantovčaku naglašavaju da se susret dogovarao dulje vrijeme i nema veze s dnevnopolitičkom situacijom.

Činjenica da deklaraciju potpisuju predsjednica jedne države i premijer druge proizlazi iz toga što je zaključeno da je sa srbijanske strane Vučić stvarni lider koji ima moć da konačno krene u konkretno rješavanje problema.

"Hrvatska iz svega toga može samo profitirati i to je naš prvi i jedini cilj. Urediti i odmaknuti se od otvorenih pitanja i postaviti temelje dobre volje između političkih čibmenika s jedne i druge strane gdje ćemo zakoračiti u novu sferu odnosa u kojoj se RH i Srbija neće promatrati kao konkurencija, već kao susjedi koji moraju riještiti sva otvorena pitanja i prije svega se okrenuti prema budućnosti", kazano je iz ureda.

Politička deklaracija iznimne težine i važnosti

Grabar-Kitarović, kojoj je ovo prvi posjet Srbiji u mandatu – iako ne ulazi u kategoriju državnog nego radnog - potpisat će zajedno s Vučićem političku deklaraciju, koja nema obvezujući karakter sporazuma, ali nosi važnu političku poruku i javnosti u dvije država i međunarodnoj zajednici, najavljuje se.

Politička deklaracija o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja uključit će prije svega unapređenje zaštite manjina. Ni Hrvati u Srbiji niti Srbi u Hrvatskoj ne ugrožavaju ni jednu niti drugu državu, ističu izvori iz predsjedničina ureda, gdje se dodaje da Hrvati u Srbiji moraju ostvariti ona prava na koja se Srbija sama obvezala potpisivanjem sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina, čime će se se ta zemlja ujedno i uskladiti sa standarima koji su joj važni na putu prema EU-u.

Druga važna stvar je rješavanje pitanja granice što će se pokušati riješiti bilateralnim pregovorima na temelju međunarodnih pravila, a ako u razumnom roku ne bude uspjeha, koristit će se pomoć međunarodnih pravosudnih institucija. "To su dva ključna momenta" deklaracije, kažu izvori.

Njome će se nadalje utvrditi da treba krenuti u implementaciju sporazuma o sukcesiji potpisanog 2001., te iskreno prionuti traženju nestalih osoba te to tretirati kao humanitarno pitanje.

Dvoje čelnika dotaknut će i pitanje novih izazova poput međunarodnog terorizma i migracijske krize te pitanje zajedničkog nastupa dviju država prema europskim fondovima, odnosno prekograničnom suradnjom pokušati doći do sredstava kojima bi se, primjerice, mogla obnoviti pruga Zagreb-Beograd.

Susret dogovoren bez EU, SAD-a ili nekog drugog "bočnog faktora"

Pri dogovaranju susreta nije bilo "bočnih faktora" niti ikakvih vanjskih utjecaja, nikakvi diplomatski krugovi nisu u tome sudjelovali niti je itko znao za dogovor koji je ostvaren isključivo u organizaciji dviju država, naglašavaju u predsjedničinu uredu.

Susret je dogovoren na obostranu inicijativu i dinamiziran nedavnim razgovorima u Mostaru gdje je zaključeno da ima prostora za napredak odnosa. Obje strane su u tom razgovoru bile maksimalno otvorene i zaključile da bi trebalo ići na izgradnju odnosa koji neće biti "poza" već će imati "supstancu".

Hrvatska želi supstancu, a ne protokol

Hrvatsku stranu dakle ne zanima "susret radi susreta" ili protokolarno druženje, ona doista želi da se susret doživi kao podvlačenje crte na dosadašnje hrvatsko-srpske odnose i okretanje u novom smjeru. "Trebamo zajedno pokušati naći točke suradnje i pokušati zatopliti odnose", stajalište je u Uredu predsjednice.

Sve ono o čemu će se razgovarati ulazi u državne interese i nema nikakvih dnevnopolitičkih, stranačkih ili unutarstranačkih elemenata, u deklaraciji je sve ono što je neupitno, neosporno i realno, a radi se isključivo o pitanjima gdje predsjednica ima izravne ustavne ovlasti. Zato se među njezinim suradnicima ne očekuje da bi u Hrvatskoj bilo negativnih reakcija na susret i deklaraciju, kao niti na činjenicu da se s premijerom sastaje predsjednica a ne njegov kolega, predsjednik hrvatske vlade.

Vučića se uvažava kao proeuropskog lidera, a Hrvatska će biti prva koja će poduprijeti Srbiju na putu u EU, naravno uz ispunjavanje kriterija. U uredu predsjednice naglašavaju kako postoji želja da se u budućnosti ne ponove stvari koje su se dogodile oko poglavlja 23, te ističu kako bi se sa Srbijom trebalo dogovoriti o otvorenim pitanjima prije nego li ona postanu dio procesa pristupanja Srbije u EU.

Zanimljiv je i detalj da je Vučić nedavno otkazao posjet Bruxellesu i SAD-u, dok je ovaj susret ostao na njegovu dnevnom redu.

Tko će na Europsko vijeće?

Nakon pada vlade Tihomira Oreškovića, nametnulo se i pitanje tko će predstavljati Hrvatsku na Europskom vijeću krajem mjeseca gdje bi glavna tema trebale biti migracije.

Ovisno o razgovorima i stajalištu tehničkog premijera Oreškovića, drugi tjedan trebala bi se donijeti odluka tko će zastupati Hrvatsku na Europskom vijeću 28. i 29. lipnja, ali nije isključeno da to bude predsjednica, uz dogovor s vladom i političkim čimbenicima.

Po Ustavu, Hrvatsku u EU predstavljaju predsjednik ili predsjednica države ili vlade.