Govor mržnje u elektronskim medijima i na internetu ozbiljan problem

Govor mržnje u javnom prostoru, a naročito u elektronskim medijima i na internetu, predstavlja izuzetno ozbiljan i aktualan problem na globalnoj, regionalnomji lokalnoj razini, čije suzbijanje podrazumjeva socijalno, etičko i sudsko sankcioniranje, kao i intenzivan angažman na podizanju svijesti u pogledu identificiranja i eliminiranja ove višestruko štetne pojave.     

Ocjena je to sudionika seminara o temi „Govor mržnje na internetu“, koji je organiziran u Sarajevu u suradnji Fondacije Centar za javno pravo (CJP) i Centra za edukaciju sudija i tužitelja(CEST) u FBiH i uz financijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke. 

Profesor Pravnog fakulteta u Leipzigu i direktor Fondacije Centar za javno pravo Edin Šarčević istaknuo je kako aktualno stanje i prisustvo govora mržnje u medijima te njegovo suzbijanje podrazumjeva angažman na njegovoj identifikaciji i utvrđivanju odgovornosti za njegovo širenje, što je posebno aktualno u BiH i regionalnim okvirima, s obzirom na tešku prošlost i animozitete koji još postoje. 

''Očekujemo da će nakon današnjeg skupa suci i tužitelji  dobiti dovoljno input-informacija na osnovu kojih bi ubuduće mogli procesuirati sve forme govora mržnje u BiH'',  kazao je Šarčević u izjavi za medije, potcrtavajući opasnosti koje govor mržnje, kao poziv na nasilje iz rasnih, vjerskih i etničkih osnova može proizvesti, pottičući netrpeljivost, sukobe... 

Kada se radi o govoru mržnje kao svojevrsnom propagandnom sredstvu i političkim reperkusijama tog fenomena, Šarčević pojašnjava kako je govor mržnje, nažalost, postao generator političkih procesa i sredstvo za animaciju biračkog tijela, te da je očigledno da ima izvjesnu kohezijsku snagu i mogućnost da 'dotakne' emocije mnogih ljudi, a posebno onih koji nisu skloni kritičkom promišljanju u rasuđivanju.   

''Mi, zapravo, zagovaramo potrebu da se govor mržnje postavi danas u centar sudskog odlučivanja i rad tužiteljstva'',  poručio je Šarčević, naglašavajući potrebu da se i drugi društveni akteri intenzivnije angažiraju na tom planu, a kada se radi o medijima, istaknuo je odgovornost uredništava i regulacionih tijela, te u širem kontekstu i političkih tijela koja bi internim aktima morali zabraniti govor mržnje.   

Direktor Centra za edukaciju sudaca i tužitelja u FBiH Arben Murtezić ističe globalni karakter govora mržnje, koji u regionalnim okvirima, s obzirom na nedavnu prošlost, ima posebnu težinu. 

U osvrtu na kompleksnost te pojave, navodi kako se pitanje govora mržnje uvijek dovodi u vezu, a često i u koliziju sa slobodom govora, kao jednim od temeljnih elemenata svakog demokratskog društva, precizirajući kako je u tom pogledu nužno ustanoviti jasnu granicu. 

Murtezić, nadalje, navodi, kako osim pravnog i sociološkog, postoji i tehnički aspekt, uključujući pitanje anonimnosti, praćenja onih koji postavljaju problematične sajtove, te pitanja odgovornosti, nadležnosti... 

Najavio je da će u narednom periodu biti organizirano više edukativnih skupova o temi govora mržnje, te da će u fokusu ostati i animiranje građana i podizanje svijesti u kontekstu osude i sužavanja prostora za širenje netrpeljivosti, kao i intervencije koje će biti potrebne u smislu unapređenja zakonodavnog okvira radi efikasnijeg sankcioniranja govora mržnje. 

Predavači na seminaru su istaknuti eksperti iz razmatrane oblasti, koji će u sklopu planiranih panela analizirati i pojasniti javnopravne, kaznenopravne i građanskopravne aspekte govora mržnje na konkretnim primjerima, pozivajući se na praksu domaćih sudova i posebno na praksu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. 

Inače, ključni elementi različitih definicija govora mržnje potvrđuju u konačnici kako je riječ o javnom govoru, izrečenom u javnom prostoru, ili proširenom u javni prostor putem medija, internetskih platformi ili društvenih mreža, koji za cilj ima napasti, ocrniti, obezvrijediti, dehumanizirati, demonizirati, obespraviti, zastrašiti ili nahuškati na neku osobu ili skupinu ljudi, a najčešće se radi o pripadnicama i pripadnicima manjinskih skupina koje žive u nekom društvu ili drugim skupinama koje su zbog svojeg položaja izvrgnute diskriminaciji ili marginalizaciji.