Govor mržnje – rat nakon rata

Sudionici seminara koji je održan u Sarajevu pod nazivom “Mediji u ratu i miru: Možemo li bolje?” naglasili su da je u BiH, i nakon završetka rata, u medijima prisutan govor mržnje, te da je neophodno podizanje standarda novinarstva.

Novinari su kazali kako je jedan od razloga postojanja konflikta u bosanskohercegovačkom društvu govor mržnje koji šire mediji, te da se i danas u BiH rat vodi “novinarskim sredstvima”.

“U BiH imamo otvoren govor mržnje i huškanje. To je posebno prisutno u novim medijima i potrebno je otkriti identitete onih koji pozivaju na rat, huškanje i klanje. Rat je još uvijek prisutan i on se njeguje”, ocijenila je Liljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH.

Zurovac je kazala da je Vijeće za štampu reagiralo nekoliko puta nakon što je jedan dnevni list pisao o nekim osobama kao ratnim zločincima, iako te osobe nisu ni osumnjičene za djelo ratnog zločina.

Borka Rudić, generalni tajnik Udruženja “BH novinari”, naglasila je da novinarstvu u BiH nedostaju novinari koji bi se borili za “podizanje standarda novinarstva”.

Seminar “Mediji u ratu i miru: Možemo li bolje?” organzirali su APF Fondacija i Vijeće Europe u suradnji sa Udruženjem “BH novinari” i Vijećem za štampu u BiH, a osim domaćih i stranih novinara koji su izvještavali o ratu, u BiH seminaru su prisustvovali i studenti novinarstva iz BiH, te predstavnici iz organizacija zaduženih za regulaciju medija u BiH.

Boro Kontić, direktor Mediacentra Sarajevo, rekao je da je ratnohuškačko novinarstvo vrsta novinarstva koja daje opravdanje svakoj vrsti zločina i čini ga legitimnim.

“Paradoks današnjeg novinarstva jeste to da je u ratu novinarski posao bio lakši. Sve je bilo crno ili bijelo i tada je bilo lakše izvještavati. U to vrijeme politika je bila jasnija, vojne taktike su bile jasnije. To je ono što je sada paradoks”, kazao je novinar Senad Hadžifejzović.

Sprječavanje govora mržnje u bosanskohercegovačkim medijima moguće je, kako je rečeno na seminaru, pojedinačnim “prozivanjem novinara i medija” koji upotrebljavaju ovakvu vrstu govora u svojim izvještajima.

“Mi možemo govoriti o velikom tehnološkom napretku, velikom broju radijskih i televizijskih stanica. Međutim, jezik novinarstva nije odmakao od jezika koji je korišten 90-ih godina”, kazala je Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica “Oslobođenja”.

Na seminaru je također najavljeno da će Vijeće Europe u naredne dvije godine provoditi intenzivan program rada sa medijima s ciljem sprječavanja govora mržnje u medijima.

“Mediji imaju ogromnu moć, ali i odgovornost. Ta odgovornost je važna u doba mira, jer jedan od velikih razloga postojanja konflikata je govor mržnje. Vijeće radi na sprječavanju širenja govora mržnje, a u naredne dvije godine imat ćemo program rada s medijima u cilju sprječavanja ovakve vrste govora, naročito u novim medijima”, istaknula je Lejla Dervišagić iz Odjela za medije Vijeća Europe.

Novinari koji su izvještavali o ratu u BiH tijekom seminara govorili su i o svojim iskustvima ratnog izvještavanja.