Gosto: Žao mi je što Grad Mostar ne obilježava godišnjicu rušenja Starog mosta

Na današnji dan, 9. studenog 1993. godine, Stari most, remek-djelo osmanske arhitekture na Balkanu, prvobitno izgrađen sredinom 16. stoljeća, obrušio se u Neretvu, nakon višednevnog granatiranja teškim artiljerijskim projektilima sa položaja Hrvatskog vijeća obrane, sa okolnih brda iznad Mostara.

Sudsko vijeće Haškog suda, u parvosnažnoj presudi predsjedniku Vlade HR Herceg Bosne dr. Jadranku Prliću, ministru obrane Bruni Stojiću, dvojici načelnika stožera HVO-a Slobodanu Praljku i Milivoju Petkoviću, zapovjedniku Vojne policije HVO-a Valentinu Ćoriću i predstojniku Odjela za zatočene Berislavu Pušiću skinulo je s optuženih krivnju za rušenje Starog mosta utvrdivši kako je granatiranje mosta bilo legitiman vojni cilj.

Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY) zaključilo je da nije dokazan element kaznenog djela i ukinulo osuđujući dio prvostupanjske presude za zločin ‘bezobzirnog razaranja gradova i sela’ koji se odnosi na Stari most u Mostaru.

Žalbeno vijeće, kako je tijekom izricanja presude ‘Prliću i drugima’ naveo Carmel Agius, predsjednik ICTY-ja, zaključuje da ni jedan razuman procjenitelj ne može doći do zaključka da je cilj HVO-a bilo teroriziranje civila prilikom rušenja mosta.

U 10 sati i 16 minuta, skok bez aplauza, nakon što su učenici, skakači, članovi političkih stranaka i prisutni građani spustili ljiljane u rijeku Neretvu, izveo je član Kluba skakača u vodu "Mostari", Jasmin Kreso.

Kreso je prilikom skoka za medije kazao ''kako bi volio skočiti sto puta za neku drugu priliku nego za ovu'', no skok je kaže najmanje što može učiniti obilježi ovaj dan.

Grad Mostar 'nema snage'

Adela Gosto ispred Kluba skakača u vodu "Mostari" kazala je kako se svih 29 godina obilježava ovaj predužan dan za povijest grada Mostara.

''Obilježavamo ga skokom bez aplauza da ne zaboravimo i da se ovakve stvari ne dogode i ne ponove više nikad i nikom'', kazala je Gosto dodajući da je prestrašna činjenica da je netko bio u stanju da sruši jendo umjetničko djelo - simbol Grada Mostara.

''Žao mi je što Grad Mostar ne obilježava ovaj datum. Za sada to radi klub skakača, ali Grad Mostar nije smogao hrabrosti da ono o čemu priča pokaže dolaskom svih vijećnika i gradonačelnika na most na današnji datum'', kazala je Gosto.

Grad Mostar je po vrlo povoljnim uvjetima za obnovu kompleksa Starog mosta uzeo zajam od Svjetske banke u iznosu od 4 milijuna dolara s počekom 10 godina i rokom otplate na 25 godina uz kamatu 1,5 posto.

Nakon što su koncem 2004. godine istekle ugovorne obveze o petogodišnjoj obnovi mosta, brigu o cijelom kompleksu preuzela je Agencija za upravljanje Starim mostom i starim mostarskim gradom.

Graditeljski poduhvat

Uz Svjetsku banku, posebnu ulogu u obnovi Starog mosta odigrali su donatori. Italija je donirala 3 milijuna dolara, Nizozemska 2 milijuna dolara, Turska i Banka za obnovu i razvoj Vijeća Europe po 1 milijun dolara te Hrvatska 600.000 dolara.

Francuska je donirala tehničku opremu i pripremu izrade projektne dokumentacije obnove mosta. Obnova starog mosta završena je u srpnju 2004. godine, a ceremonija svečanog otvorenja održana je 23. srpnja te godine.

Stari most izgrađen je od kamena tenelija, kojega je graditelj Hajrudin dao izvaditi iz kamenoloma Mukoša, nekoliko kilometara udaljenom od Mostara. Kamen za rekonstrukciju mosta 2002. do 2004. godine izvađen je iz tog istog kamenoloma.

Za obnovu Starog mosta iz ležišta Mukoša izvučeno je 1250 kubičnih metara, a svaki je blok sustavno ispitivan i tradicionalnim i suvremenim ultrazvučnim metodama. Kriterij kvalitete kamena odredili su geolozi sarajevskog Zavoda za geologiju. Na koncu je odabrano 360 kubičnih metara najkvalitetnijeg materijala, od čega je izrezano 1088 elemenata, dimenzija 40X50X100 cm, za luk i zid mosta, vijence i ogradu.

Za popločavanje mosta, prema originalu, korišten je kvalitetni organogeni krečnjak. Od ostalih je materijala korišten tradicionalni vapneni mort i metal. Metalne dijelove izradio je metalurški kombinat Kemal Kapetanović iz Zenice koji su vrlo slični izvornom. Svaki se metalni element nakon gradnje zalijevao olovom. Zbog specifičnosti postupka lijevanja između dva spojena kamena bloka bilo je potrebno izraditi posebne alate. 

Stari most sa starom gradskom jezgrom Mostara, uvršten je 2005. godine na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine kao prvi takav spomenik iz BiH.